HNK Čapljina: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Uklanjanje izmjene 2238572 što ju je unio/unijela Man Usk (Razgovor sa suradnikom:Man Usk) |
|||
Redak 23:
Poznati igrači koje je izbacila Čapljina su: [[Nino Bule]], [[Želimir Terkeš]], [[Mladen Bartolović]], [[Boris Raič]] i drugi, a sve do prije godinu dana je djelovala i škola Zlatka Križanovića - Vukasa, poznatog trenera koji je ostavio dubok trag u bosansko-hercegovačkom, ali i hrvatskom nogometu.
Stadion "Bjelave" na kojem igra HNK Čapljina ima kapacitet od 1.000 sjedećih mjesta, a boja stolica je crvena.
== Povijest ==
Prvo spominjanje suvremenog oblika športa u čapljinskom kraju veže se za kraj 19. i početak 20. stoljeća. Naime, u doba Austro-Ugarske dolazi do osnivanja pojedinih športskih skupina (uglavnom vezanih uz škole), a uz razne atletske discipline spominju se i igre s loptom. No, prvo izravno spominjanje nogometa i osnivanje nogometnog kluba datira iz 1919. godine, a vezano je za Aleksu Spahića iz Čapljine. Spahić je kao praški student u ljeto te godine donio prvu nogometnu loptu u čapljinski kraj, da bi već u jesen bio osnovan i nogometni klub koji je po neretvanskim uskocima nazvan „Uskok“. Uz „Uskok“, čapljinski je nogometni klub iz tog vremena imao i narodno ime „Valok“ ili „Valog“ što je bila izvedenica iz češke riječi valka, što znači rat, a valok je trebao označavati ratnika. Narodno ime je izgleda bilo prilično popularno pa je tako zabilježeno da je „Valog“ igrao utakmice sa klubovima iz Hercegovine, poput Zrinjskog, Veleža ili Leotara. Važno je reći da je prvo nogometno igralište bilo na lijevoj obali Neretve, u Tasovčićima (kod nekadašnjeg starog drvenog mosta) gdje je danas poslovna zona.
Početkom tridesetih godina 20. stoljeća u Čapljini je formiran još jedan nogometni klub, kojeg su pokrenule jugoslovenski orijentirane političke struje, a nazvan je FK Jugoslavija. Zabilježeno je da je FK Jugoslavija 1934. godine ugostila mostarski Zrinjski i izgubila 0:3.
Po završetku 2. svjetskog rata, 1945. godine, u Čapljini je osnovano Radničko sportsko društvo „Borac“. Ubrzo, 1950. godine, osnovan je i Omladinski nogometni klub „Mladost“, no nakon kraćeg djelovanja „Mladost“ se spojila sa „Borcem“. Zanimljivo je da su Borac i Mladost sve do 1955. god. igrali na starom igralištu u Tasovčićima, da bi sa izgradnjom igrališta u Bjelavama (na današnjoj lokaciji) prešli na desnu stranu Neretve.
„Borac“ je nekoliko sezona nakon osnivanja igrao u Republičkoj ligi BiH, zatim u IIa zoni, a 1960. i 1966. god. je sudjelovao u kvalifikacijama za II saveznu ligu. Od 1968. do 1973. god. Borac igra u II saveznoj ligi - skupina Jug. Nakon reorganizacije drugih liga (bile su četiri skupine na nivou Jugoslavije) Borac nije uspio zadržati drugoligaški status pa je od 1973. god. igrao u Republičkoj ligi BiH gdje je ostao sve do 1988. god. kad je prešao u Međurepubličku ligu - skupina Jug .
Početkom Domovinskog rata, krajem 1991. i početkom 1992. god. došlo je do zamiranja športskih aktivnosti u Čapljini, no već u ljeto 1992. god. pokrenuta je aktivnost oko oživljavanja nogometnog kluba. Zahvaljujući poletu prije svega bivših nogometaša ubrzo je održana obnoviteljska skupština, a nogometni klub je dobio ime Hrvatski nogometni klub „Čapljina“. Odmah po osnivanju HNK „Čapljina“ se uključila u natjecanja u okviru Nogometnog saveza Herceg-Bosne gdje je igrala do 1999. da bi potom izborila plasman u 1. ligu BiH. Treba reći da je to bilo prvo poslijeratno zajedničko natjecanje na nivou BiH, a u toj ligi su igrali klubovi iz Federacije BiH, dok oni iz RS-a nisu sudjelovali u prvim sezonama.
Nakon toga HNK „Čapljina“ je u nekoliko navrata igrala u 1.ligi Federacije BiH te u 2. ligi - skupina Jug gdje se trenutačno natječe.
== Vanjske poveznice ==
| |||