Inačica od 23. siječnja 2010. u 19:42 uredi Zivac (razgovor \| doprinosi) 415 edits →‎Crkvene pokrajine, crkvene regije i biskupske konferencije ← Starija izmjena		Inačica od 24. siječnja 2010. u 19:30 uredi ukloni ovu izmjenu Zivac (razgovor \| doprinosi) 415 edits →‎Crkvene pokrajine, crkvene regije i biskupske konferencije Novija izmjena →
Redak 48: Posebno značajne biskupije mogu dobiti dodatne počasne nazive [[nadbiskupija]] i ''patrijarhat'' na čijem su čelu [[nadbiskup]], odnosno [[patrijarh]]. Naziv nadbiskupa može dobiti i pojedini biskup osobno ako i ne upravlja nadbiskupijom. Ovi počasni nazivi ne nose nikakvu veću vlast, osim ako su povezani sa službom [[metropolit]]a (vidi dalje). === Udruživanje partikularnih Crkava === ~~=== Crkvene pokrajine, crkvene regije i biskupske konferencije ===~~ Biskupije i ostale partikularne Crkve se udružuju u [[metropolija\|crkvene pokrajine]]. One se pak udružuju u [[crkvena regija\|crkvene regije]]. Pored toga, biskupi iz jednog naroda ili države udružuju se u [[biskupska konferencija\|biskupske konferencije]]. Biskupije se u pravilu povezuju u [[metropolija\|crkvene pokrajine]]. Na čelu crkvene pokrajine je [[metropolit]] koji je gotovo uvijek nadbiskup točno određene nadbiskupije u crkvenoj pokrajini. Jedino sjedište metropolita koje nije nadbiskupija je Rimska biskupija, te je papa jedini metropolit koji nije nadbiskup. Nadbiskupije su većinom sjedišta motropolita, no to ne mora biti tako (npr. [[Zadarska nadbiskupija]], koja uz to nije niti u jednoj crkvenoj pokrajini). Biskupije crkvene pokrajine koje nisu metropolitanske se zazivaju ''sufraganske'', a njihovi biskupi [[sufragan]]i. Metropoliti u sufraganskim biskupijama nemaju redovitu vlast, ali imaju neke nadzorne ovlasti. Neke od tih ovlasti ima i sufragan najstariji po promaknuću u metropolitanskoj biskupiji. Metropolit ima ovlast sazvati ''pokrajinski sabor'' na kojem sudjeluju svi biskupi crikvene pokrajine. Simbol metropolitove časti je [[palij]].▼ ▲Biskupije se u pravilu povezuju u ~~[[metropolija\|~~crkvene pokrajine]]. Na čelu crkvene pokrajine je [[metropolit]] koji je gotovo uvijek nadbiskup točno određene nadbiskupije u crkvenoj pokrajini. Jedino sjedište metropolita koje nije nadbiskupija je Rimska biskupija, te je papa jedini metropolit koji nije nadbiskup. Nadbiskupije su većinom sjedišta motropolita, no to ne mora biti tako (npr. [[Zadarska nadbiskupija]], koja uz to nije niti u jednoj crkvenoj pokrajini). Biskupije crkvene pokrajine koje nisu metropolitanske se zazivaju ''sufraganske'', a njihovi biskupi [[sufragan]]i. Metropoliti u sufraganskim biskupijama nemaju redovitu vlast, ali imaju neke nadzorne ovlasti. Neke od tih ovlasti ima i sufragan najstariji po promaknuću u metropolitanskoj biskupiji. Metropolit ima ovlast sazvati ''pokrajinski sabor'' na kojem sudjeluju svi biskupi crikvene pokrajine. Simbol metropolitove časti je [[palij]]. Ponegdje, iako rjeđe, crkvene pokrajine se mogu povezati u ''crkvene regije''. Crkvene regije imaju biskupske skupštine.▼ ▲Ponegdje, iako rjeđe, crkvene pokrajine se mogu povezati u ''crkvene regije''. Crkvene regije imaju biskupske skupštine. Na području jednog naroda ili države osnivaju se [[biskupska konferencija\|biskupske konferencije]]. Skupština biskupske konferencije, koju čine uglavnom svi biskupi sa njenog područja, održava se barem jednom godišnje. Mogu donositi odluke samo u nekim područjima, kao što je liturgija, a njihove odluke obvezuju samo ako za njih glasa dvije trećine članova i potvrdi ih Apostolska stolica. Ipak, biskupske konferencije u praksi imaju veće ovlasti od biskupskih skupštine crkvene regije i pokrajinskih sabora.▼ ▲Na području jednog naroda ili države osnivaju se ~~[[biskupska konferencija\|~~biskupske konferencije]]. Skupština biskupske konferencije, koju uglavnom čine ~~uglavnom~~ svi biskupi sa njenog područja, održava se barem jednom godišnje. Mogu donositi odluke samo u nekim područjima, kao što je liturgija, a njihove odluke obvezuju samo ako za njih glasa dvije trećine članova i potvrdi ih Apostolska stolica. Ipak, biskupske konferencije u praksi imaju veće ovlasti od biskupskih skupštine ~~crkvene~~crkvenih ~~regije~~regija i pokrajinskih sabora. == Vidi još ==

Hijerarhija Katoličke Crkve: razlika između inačica