Gusići (plemstvo): razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
'''Gusići''' (prema nekim izvorima Gušići) su jedno od dvanaest staro[[Hrvati|hrvatskih]] plemena, čiji su starješine imali značajnu ulogu u [[srednji vijek|srednjovjekovnoj]] [[Povijest Hrvatske|hrvatskoj]] državi, spadajući među one povlaštene koji su imali pravo birati [[Kralj|kralja]].
Gusići su u srednjem vijeku naseljavali i posjedovali područje velikog dijela povijesne hrvatske pokrajine [[Lika|Like]] i spadaju među najznačajnije predstavnike ličkog plemstva. U povijesnim izvorima spominje se da je [[Pavao Gusić]], pripadnik roda '''krbavskih knezova Gusića''', sudjelovao kao jedan od dvanaest predstavnika hrvatskog plemstva pri izboru [[Koloman]]a za hrvatsko-ugarskog [[Kralj|kralja]] godine [[1102]]. i bio sudionik („potpisnik“) sklapanja sporazuma poznatog pod nazivom [[Pacta conventa]], čime je Hrvatska ušla u [[Hrvatska u personalnoj uniji s Ugarskom|personalnu uniju s Ugarskom]].
U svom „Diplomatičkom zborniku Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije“ povjesničar [[Tadija Smičiklas]] ističe da su Gusići već 1287. godine imali u svojem grbu kao heraldički znak lik guske s vratom probodenim strijelom. U to su vrijeme članovi ovog velikaškog roda bili najbogatiji i najutjecajniji na području [[Krbava (župa)|Krbavske župe]] i obnašali župansku čast. Sjedište im je bilo u [[Udbina|Udbini]], a župa je osim užeg područja Krbave uključivala i područje [[Korenica|Korenice]].
Redak 9:
* [[Pavao Kurjaković|Pavao]] i [[Ivan Kurjaković|Ivan]], Kurjakovi praunuci, banovi 1410-1411.
* [[Ivan Karlović]] „Torkvat“ (latinski: Torquatus), sin Karla Kurjakovića i Doroteje rođ. [[Frankopan]], (*1478/79; †1531.), ban 1521-1524. i 1527-1531.
[[Datoteka:Lika-Krbava County, Coat of Arms.jpg|thumb|160px|desno|Stari ličko-krbavski grb iz vremena kad su tamo živjeli članovi plemićkog roda Gusića]]
U jeku turske navale na hrvatske krajeve tijekom 15. i 16. stoljeća krbavski se knezovi sele prema sjeverozapadu, u nešto sigurnije krajeve. U [[Gacka (župa)|Gackoj]] podižu utvrdu Gusić-grad, koju međutim 1575. godine zauzimaju i kasnije razaraju [[Osmansko Carstvo|Osmanlije]]. Sličnu sudbinu doživljava i grad Brlog. Gusići zatim najprije odlaze u [[Senj]], gdje vrše različite vojne dužnosti, a kasnije u [[Ogulin]] i dalje, u druga slobodna područja tada većim dijelom okupirane Hrvatske.
| |||