Plotin: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VsBot (razgovor | doprinosi)
dodan sadržaj, poveznice i literatura
Redak 5:
| opis_slike = Plotin
| ime = Plotin
| rođenje = [[204205.]]
| smrt = [[270.]]
| škola_tradicija = [[Novoplatonizam|Neoplatonizam]]
| glavni_interesi = [[Metafizika]], [[Jedno]], [[Estetika]]
| poznate_ideje =
Redak 14:
}}
{{zaglavlje}}
'''Plotin''' ([[grčki jezik|grč.]] Πλωτῖνος, ''Plotinos'') ([[Likopol]], o. [[205]]. - Minturneja, kraj [[Rim]]a, [[270]].), [[Drevna Grčka|grčki]] [[filozof]] i jedan od osnivača [[novoplatonizam|novoplatonizma]].
'''Plotin''', grčki filozof iz [[Likopolis]]a, obnovitelj je platonizma, no u njegovu su djelu u značajnoj mjeri evidentne natruhe i [[aristotelizam|aristotelizma]], [[stoicizam|stoicizma]], čak i [[misticizam|misticizma]]. Njegovo učenje, svojevremeno veoma popularno u [[Rim]]u, gdje je predavao filozofiju, temelji se na ideji o ''Jednom'', božanstvu koje vječno emanira, a rezultat tog emaniranja je sve postojeće. ''Jedno'' nije moguće saznati, jer je iznad i izvan spoznajnog aparata pojedinačnog entiteta. Pojavnost ''Jednog'' zrcali se u [[duh]]u (nus), koji, pak, u sebi nosi misleće i zamišljeno, dakle pretpostavljenu dvojnost.
 
== Životopis ==
 
Rodio se u Likopolu u [[Egipat|Egiptu]], a oko [[232]]. godine pošao je u [[Aleksandrija|Aleksandriju]] studirati [[filozofija|filozofiju]]. Bio je učenik [[Amonije Sakas|Amonija Sakasa]].
 
Godine [[243]]., budući da su ga zanimale istočne [[religija|religije]] i [[misticizam]], pošao je s [[Stari Rim|rimskim]] carem [[Gordijan III.|Gordijanom III.]] u rat protiv [[Perzija|Perzije]]. Pothvat je propao, car je ubijen, a Plotin je sljedeće godine izbjegao iz Mezopotamije u Rim, gdje je podučavao filozofiju do kraja života.<ref>Russell Bertrand, str. 118.</ref>
 
== Plotinova filozofija ==
 
'''Plotin''', grčki filozof iz [[Likopolis]]a, obnoviteljObnovitelj je platonizma, no u njegovu su djelu u značajnoj mjeri evidentneprisutne natruhe i [[aristotelizam|aristotelizma]], [[stoicizam|stoicizma]], čak i [[misticizam|misticizma]]. Njegovo učenje, svojevremeno veoma popularno u [[Rim]]uRimu, gdje je predavao filozofiju, temelji se na ideji o ''Jednom'', božanstvu koje vječno emanira, a rezultat tog emaniranja je sve postojeće. ''Jedno'' nije moguće saznatispoznati, jer je iznad i izvan spoznajnog aparata pojedinačnog entiteta. Pojavnost ''Jednog'' zrcali se u prvoj emanenciji, ''[[duhDuh]]u'' (nusNus), koji, pak, u sebi nosi misleće i zamišljeno, dakle pretpostavljenu dvojnost. Iz duha proizlazi Duša, most između nadosjetilnog i osjetilnog svijeta. Zadnja iz Jednoga proizlazi materija, koja je istovjetna nebiću i zlu.<ref>Opća enciklopedija u 20 svezaka, str. 121.</ref> Te tri kategorije zajedno čine trojstvo koje je osnovna postavka Plotinove filozofije.<ref>Russell Bertrand, str. 118.</ref>
 
== Djela ==
Kako je Plotin naučavao uglavnom usmeno, prisutne su dvojbe glede autentičnosti nekih spisa koji mu se pripisuju.

Njegov učenik [[Porfirije (filozof)|Porfirije]] je prikupio i izdao tridesetpedeset i četiri njegova predavanja i objavio ih u šest svezaka pod nazivom ''Eneade''. <ref>[http://encyclopedia.farlex.com/Plotin Plotin] </ref>
 
== Izvori ==
{{izvori }}
 
== Literatura ==
{{mrva-biog-filozof}}
*''Russell Bertrand, Mudrost Zapada, Split, 2005.'' ISBN 953-214-298-3
*''Opća enciklopedija u 20 svezaka, sv. XVI, Zagreb, 2007.'' ISBN 978-953-7224-16-5
 
== Vanjske poveznice ==
*[http://plato.stanford.edu/entries/plotinus/ Stanford enciklopedija (eng)]
*[http://www.iep.utm.edu/plotinus/ Internet Encyclopedia of Philosophy]
*[http://www.radicalacademy.com/philplotinus.htm/ Plotin (eng)]
 
{{GLAVNIRASPORED:Plotin}}