Sveučilište Jurja Dobrile u Puli: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 4:
<tr><td style="text-align:center;" colspan="2">''Universitas studiorum Polensis Georgii Dobrila''<hr /></td></tr>
<tr><th>Osnovano</th><td>[[2006]].</td></tr>
<tr><th>Tip:</th><td>
<tr><th>Rektor:</th><td>[[Robert Matijašić]]</td></tr>
<tr><th>Odjeli:</th><td>5</td></tr>
Redak 20:
Osnivanje Sveučilišta u Puli na početku [[21. stoljeće|21. stoljeća]] važan je dio preustroja [[:Kategorija:Hrvatska sveučilišta|visokoga školstva u Hrvatskoj]]. Prerastanje visokoškolskih institucija u samostalno [[sveučilište]] i njegovo ustrojavanje kao sveučilišta odjelskoga (departmanskog) tipa složen je pothvat. U promišljanju Sveučilišta u Puli važne su povijesne i kulturne pretpostavke višestoljetnoga položaja i razvoja [[Istra|Istre]]. Povijesno-tradicijske, odgojno-obrazovne i druge pretpostavke kulturnoga razvoja važni su čimbenici za osnivanje Sveučilišta u Puli.
[[1950-ih|Pedesetih godina 20. stoljeća]] bilo je jasno da će Istri trebati sve više obrazovanih ljudi, i to prvenstveno ekonomske i učiteljske struke. Odlučujući poticaj sazrijevanju takvoga stajališta dala su dva vodeća istarska intelektualca toga doba: dr. [[Mijo Mirković]] i prof. [[Tone Peruško]]. Zahvaljujući Mirkovićevu zalaganju otvoren je prvi dvogodišnji visokoškolski studij ekonomije [[1960]]./
Otvaranje prvih dviju visokoškolskih ustanova u Istri početkom [[1960-ih|60-ih godina prošloga stoljeća]] bilo je logična posljedica promišljanja budućnosti Istre te se cijela koncepcija temeljila na dva, tada osnovna, pravca razvitka: na [[gospodarstvo|gospodarstvu]] i na [[obrazovanje|obrazovanju]]. U drugoj polovici [[20. stoljeće|20. stoljeća]] taj se pravac razvitka nije radikalno promijenio: to su i dalje dva glavna pravca koja su se razgranala specijalizacijom u više smjerova. Studij ekonomije ne stvara više ekonomiste općega tipa, nego ima tri smjera: [[financije]], [[marketing]] i [[turizam]]. Studij obrazovnih znanosti nije više sveden samo na učiteljski studij, koji je imao najdužu tradiciju, nego se u posljednje vrijeme javljaju novi studiji ([[hrvatski jezik]] i [[hrvatska književnost|književnost]], [[talijanski jezik]] i [[talijanska književnost|književnost]], [[povijest]], [[latinski jezik]] i [[rimska književnost]]) koji s jedne strane pokrivaju školske potrebe za nastavnicima, a s druge omogućuju i zapošljavanje u drugim djelatnostima. Preustroj visokoškolskih ustanova i otvaranje novih studija i smjerova dodatno će obogatiti mogućnosti visokoškolskoga obrazovanja u Istri.
| |||