Liturgijska godina: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Uvod |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 33:
Ostala slavlja (sprovod, [[križni put (molitva)|križni put]], razne molitve) ili sakramenti mogu se slaviti ako je to dozvoljeno kalendarom, i imaju posebno propisana pravila.
==
=== Došašće ===
{{glavni|došašće}}
Line 40 ⟶ 42:
Počinje u nedjelju najbližu blagdanu [[Sv. Andrija|Sv. Andrije]] ([[30. studenog]]) i traje do [[Badnjak]]a [[24. prosinca]] navečer. Badnja večer liturgijski već spada pod Božić. Došašće ima točno četiri nedjelje. Svetkovine koje padnu u nedjelju prebacuju se na subotu prije. Liturgijska boja je ljubičasta, osim treće nedjelje došašća (tzv. ''Radosna nedjelja'') kada se može obući i roza. U misama na nedjelje došašća ne govori se ''Slava''.
=== Božićno vrijeme ===
Liturgijski [[Božić]] počinje na [[Badnjak|Badnju večer]] [[24. prosinca]]. Tu večer može se slaviti misa Božićnog bdijenja koja predstavlja direktnu pripravu za Kristovo rođenje.
Line 47 ⟶ 49:
Božić ima vlastitu ''osminu'', tj. vrijeme od osam dana na koje se produžuje slavlje ([[25. prosinca]] do [[1. siječnja]]). Nedjelja koja padne strgo unutar osmine (2.-7. dan) je bladan [[Sveta obitelj|Svete obitelji]]. Ako Božić padne u nedjelju pa tog dana nema, Sveta obitelj se slavi u petak [[30. prosinca]]. Osmina u užem smislu, tj. osmi dan od Božića je svetkovina [[Marija Bogorodica|Marije Bogorodice]], [[1. siječnja]].
Nedjelja između 1. i 6. siječnja, ako postoj, druga je nedjelja po Božiću.
[[6. siječnja]] slavi se svetkovina [[Bogojavljenje|Bogojavljenja]] (Tri kralja). To je najstariji kršćanski godišnji blagdan (najstariji blagdan je nedjelja). Teološki, slavi se Božja objava čovjeku, posebice svim narodima, za što je povod poklon [[Sveta tri kralja|triju mudraca]] s istoka.
Line 52 ⟶ 56:
Nedjelja iza Bogojavljenja je blagdan [[Krštenje Gospodinovo|Krštenja Gospodinovog]]. Slavi se Isusovo krštenje na rijeci [[Jordan (rijeka)|Jordan]] čime počinje njegovo javno djelovanje. Ovim blagdanom završava božićno vrijeme.
U nekim zemljama (npr. u [[SAD]]-u) Bogojavljenje se prebacuje na prvu nedjelju nakon svetkovine Marije Bogorodice (1. siječnja) da se poveća prisutnost vjernika na tom slavlju ne želeći uvoditi novi zapovjedani blagdan. Tamo Krštenje Gospodinovo pada na isti dan kao u ostatku država, na prvu nedjelju nakon 6. siječnja, ali ako je tada Bogojavljenje Krštenje Gospodinovo se prebacuje na ponedjeljak iza. Također, druge nedjelje po Božiću nema nikad.
Boja liturgijskog ruha u Božićnom vremenu je bijela.
=== Vrijeme kroz godinu ===
Između božićnog vremena i korizme te nakon uskrsnog vremena do kraja liturgijske godine traje ''vrijeme kroz godinu''. To je vrijeme bez posebnog značenja u liturgiji kada se razmatraju razne teme iz kršćanskog života.
Line 68 ⟶ 72:
Liturgijska boja je zelena.
=== Korizma ===
{{glavni|korizma}}
Line 83 ⟶ 87:
U korizmi se ne pjeva [[Aleluja]], a u nedjeljnim misama nema ''Slave''. Često se održava pobožnost [[križni put (molitva)|križnog puta]]. Svetkovine koje padnu u nedjelju ili u veliki tjedan prebacuju se na subotu prije. Čista srijeda ima prvenstvo pred svim slavljima, a ostali dani u korizmi pred spomendanima. Neobavezni spomendani se mogu ukomponirati u misu prema liturgijskim pravilima. Liturgijska boja je ljubičasta osim na Cvjetnicu kada je crvena. Na 4. korizmenu nedjelju, tzv. ''Sredoposnu'', može se koristiti i roza.
=== Vazmeno trodnevlje ===
{{glavni|vazmeno trodnevlje}}
Line 98 ⟶ 102:
Na sam dan Uskrsa dozvoljena je još jedna misa, danja. Vazmeno trodnevlje završava krajem uskrsnog dana.
=== Uskrsno vrijeme ===
Slavlje uskrsnuća se produžuje na 50 dana uskrsnog vremena. Ono traje od Uskrsa do nedjelje [[Duhovi|Duhova]]. Ovo je radosno doba godine u kojem se pjeva više ''Aleluje'' i gori uskrsna svijeća.
Line 109 ⟶ 113:
U misama kroz uskrsno vrijeme prvo čitanje je iz [[Djela apostolska|Djela apostolskih]] umjesto iz [[Stari zavjet|Starog zavjeta]]. Liturgijska boja je bijela osim na Duhove kada je crvena.
== Redosljed ustupanja ==
Kada se dogodi da dva slavlja padnu na isti dan jedan ustupa mjesto drugome prema sljedećem redosljedu:
# [[Vazmeno trodnevlje]];
# [[Božić]], [[Bogojavljenje]], [[Uzašašće]], [[Duhovi]], nedjelje u [[došašće|došašću]], [[korizma|korizmi]] i uskrsnom vremenu, [[Čista srijeda]], svagdani u [[Veliki tjedan|Velikom tjednu]], svagdani u uskrsnoj osmini;
# svetkovine u općem kalendaru, Dušni dan;
# ostale svetkovine, dodane od biskupije ili drugih, a to mogu biti:
#* svetkovina zaštitnika grada ili države,
#* obljetnica posvete crkve i
#* svetkovina naziva, uteljemitelja ili zaštitnika redovničke zajednice ili kongregacije;
# Gospodnji blagdani u općem kalendaru;
# nedjelje u božićnom vremenu i vremenu kroz godinu;
# ostali blagdani u općem kalendaru;
# ostali blagdani;
# svagdani u adventu od [[17. prosinca]] do [[24. prosinca]], dani unutar božićne osmine, svagdani u korizmi;
# obavezni spomendani u općem kalendaru;
# ostali obavezni spomendani;
# neobavezni spomendani;
# ostali svagdani.
Neobavezni spomendani (točka 12.) mogu biti izostavljeni. Oni neobavezni spomendani koji se preklope sa danima iz točke 9., iako im daju prednost, mogu se kombinirati s njima tako da budu spomenuti na misi. Također, i spomendani (točke 10. i 11.) se s njima kombiniraju kao neobavezni spomendani. Zbog toga se obavezni spomendani uglavnom niti ne stavljaju vrijeme kada se mogu preklopiti s točkom 9. Između dva neobavezna spomendana može se izabrati samo jedan. Također, ako dva obavezna spomendana istog ranga padnu na isti dan, oba postaju neobavezna.
Gornji redosljed također treba imati u vidu pri slaganju lokalnih kalendara, jer često ispada da se neki dani niti ne mogu staviti ako je u općem kalendaru tada dan viši po rangu.
== Vidi još ==
| |||