Liturgijska godina: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Zivac (razgovor | doprinosi)
mNema sažetka uređivanja
Zivac (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Redak 101:
| bgcolor=#eeeeee | || 7. uskrsna
|-
| bgcolor=#cc0000 | || [[Duhovi (blagdan)|Duhovi]]
|-
| bgcolor=#eeeeee | || [[Presveto Trojstvo (svetkovina)|Presveto Trojstvo]]
|-
| bgcolor=#eeeeee | || [[Tijelovo]]
Redak 169:
|}
 
Liturgijska godina počinje [[došašće|došašćem]]. To je vrijeme priprave za [[Božić]] i sadrži četiri nedjelje. Zatim slijedi [[božićno vrijeme]] koje počinje samom svetkovinom Božića. Nakon toga počinje [[vrijeme kroz godinu]]. Ono se prekida početkom [[korizma|korizme]]. Korizma je vrijeme priprave za [[Uskrs]], počinje na [[Čista srijeda|Čistu srijedu]] (Pepelnicu) i tradicionalno (iako ne i formalno) traje 40 dana. Dani muke, smrti i uskrsnuća Gospodinovog čine [[Vazmeno trodnevlje]] što je najznačajnije vrijeme u liturgijskoj godini. Uskrsom počinje [[uskrsno vrijeme]] koje traje do svetkovine [[Duhovi (blagdan)|Duhova]]. Od tada do kraja liturgijske godine se nastavlja vrijeme kroz godinu.
 
=== Došašće ===
Redak 219:
Posljednji tjedan prije Uskrsa naziva se [[Veliki tjedan]]. On počinje na [[Cvjetnica|Nedjelju muke Gospodnje]] (Cvjetnica) kada se slavi Isusov mesijanski ulazak u [[Jeruzalem]] i spominje se muke. Preciznije, mesijanski ulazak u Jeruzalem se slavi u procesiji prije jedne od misa, a na samoj misi se spominje muke. Liturgijska boja na Cvjetnicu je crvena.
 
Ujutro na četvrtak u velikom tjednu ([[Veliki četvrtak]]) (a rijetko i koji dan prije) slavi se ''misa posvete ulja''. Na njoj se u svakoj biskupiji skupljaju svi svećenici, koliko mogu, i u koncelebraciji sa [[biskup]]om posvećuju ulje (krizmu) koje se koristi u sakramentima tijekom cijele godine.
 
U korizmi se ne pjeva [[Aleluja]], a u nedjeljnim misama nema ''Slave''. Često se održava pobožnost [[križni put (molitva)|križnog puta]]. Svetkovine koje padnu u nedjelju ili u veliki tjedan prebacuju se na subotu prije. Čista srijeda ima prvenstvo pred svim slavljima, a ostali dani u korizmi pred spomendanima. Neobavezni spomendani se mogu ukomponirati u misu prema liturgijskim pravilima. Liturgijska boja je ljubičasta osim na Cvjetnicu kada je crvena i na misi posvete ulja kada je bijela. Na 4. korizmenu nedjelju, tzv. ''Sredoposnu'', može se koristiti i roza.
 
=== Vazmeno trodnevlje ===
Redak 240:
=== Uskrsno vrijeme ===
 
Slavlje uskrsnuća se produžuje na 50 dana uskrsnog vremena. Ono traje od Uskrsa do nedjelje [[Duhovi (blagdan)|Duhova]]. Ovo je radosno doba godine u kojem se pjeva više ''Aleluje'' i gori uskrsna svijeća.
 
Prvih 8 dana čini ''uskrsnu osminu''. Svi dani osmine slave se kao svetkovina.
Redak 246:
40. dan po Uskrsu (brojeći i Uskrs) je svetkovina [[Uzašašće|Uzašašća]] (Spasovo) kada se prisjeća Isusovog uzlaska na nebo. Pada u četvrtak 6. tjedna po Uskrsu.
 
50. dan po Uskrsu i posljednji dan uskrsnog vremena su [[Duhovi (blagdan)|Duhovi]], treći po važnosti kršćanski blagdan. Slavi se silazak [[Duh Sveti|Duha Svetoga]] na [[apostol]]e i rođenje Crkve.
 
U misama kroz uskrsno vrijeme prvo čitanje je iz [[Djela apostolska|Djela apostolskih]] umjesto iz [[Stari zavjet|Starog zavjeta]]. Liturgijska boja je bijela osim na Duhove kada je crvena.
Redak 254:
Kada se dogodi da dva slavlja padnu na isti dan jedan ustupa mjesto drugome prema sljedećem redosljedu:
# [[Vazmeno trodnevlje]];
# [[Božić]], [[Bogojavljenje]], [[Uzašašće]], [[Duhovi (blagdan)|Duhovi]], nedjelje u [[došašće|došašću]], [[korizma|korizmi]] i uskrsnom vremenu, [[Čista srijeda]], svagdani u [[Veliki tjedan|Velikom tjednu]], svagdani u uskrsnoj osmini;
# [[svetkovina|svetkovine]] u općem kalendaru, [[Dušni dan]];
# ostale svetkovine, dodane od biskupije ili drugih, a to mogu biti: