Razlika između inačica stranice »Prva sušačka hrvatska gimnazija«

{{stilska dorada}}<!-- treba biti manje pisano u obliku priče, a malo više enciklopedijski; definitivno bez pametnog završetka s izrekom -->

{| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class="toccolours" style="float: right; width: 268px; clear: both; margin: 0.5em 0 1em 1em; border-style: solid; border:1px solid #7f7f7f; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 95%;"

|-

|'''Datum osnutka:'''

== Isusovački kolegij ==

 

 

Gimnazijsko obrazovanje trajalo je šest godina, a prema isusovačkoj praksi onodobne Europe nastava se izvodila na latinskome jeziku, a za one koji taj jezik nisu znali – a to su bili uglavnom svi – postojao je pripravni tečaj (curcus praeparatoricus). U prosjeku, za vrijeme rada isusovačke gimnazije, u svim razredima je bilo 150 do 200 đaka. Đaci svakog razreda imali su svoje nazive, počevši od najnižega: parvisti, principisti, gramatici, sintaksisti, poete, retori. Valja istaknuti da su još onda Isusovci znali motivirati svakog učenika i na izvanškolski rad. Bila su organizirana natjecanja u znanju, javne rasprave ili dispute, a posebno su đaci sudjelovali u raznim gradskim manifestacijama i priredbama u povodu pojedinih blagdana. Cijeli grad je ubrzo nakon osnutka Gimnazije spoznao da je nešto važno i novo nastalo u njihovoj sredini. Kako je ukidanjem reda isusovaca 1773. god. gimnazija nastavila djelovati, upaljena luč znanja ostala je gorjeti do naših dana. Nastava u gimnaziji - Isusovačkom kolegiju, kako smo već spomenuli izvodila se je na latinskome jeziku, a krajem 17. stoljeća započinje i prva uporaba hrvatskog jezika, no ne zadugo.