Rajske ptice: razlika između inačica

'''Rajske ptice''' (ili '''Rajčice''', [[latinski|lat.]] ''Paradisaeidae'') su porodica [[ptice|ptica]] koja se svrstava u red [[vrapčarke|vrapčarki]] (Passeriformes), podred [[ptice pjevice|ptica pjevica]] (Paseres).

 

One žive u [[tropska kišna šuma|tropskim kišnim šumama]] [[Australija|Australije]], na nekim otocima [[molučki otoci|Moluka]] i, prije svega, na [[Nova Gvineja|Novoj Gvineji]]. Zahvaljujući tome, Novu Gvineju se često naziva još i "Otok rajskih ptica". I na grbu [[Papua Nova Gvineja|Papue Nove Gvineje]] je rajska ptica.

 

Kad se vidi prekrasno [[perje]] ovih ptica, a uz to još i njihovo ponašanje u vrijeme parenja, lako je razumjeti zašto su ove ptice dobile svoje ime rajskih ptica. Pri tome, posebno mužjaci padaju u oči svojim ekstremno šarenim perjem i njegovim širenjem u vrijeme udvaranja. Vjerojatno nema boje koja se ne pojavljuje kod bar neke vrste ovih ptica (samo na [[Nova Gvineja|Novoj Gvineji]] žive 43 poznate vrste, uz određenu vjerojatnost da, zbog teškog pristupa dolinama u brdima i planinama ovog otoka, još postoji poneka vrsta koja je [[znanost]]i nepoznata). Pri tome, ženke su zbog [[spolni dimorfizam|spolnog dimorfizma]] često manje upadljive od mužjaka, ali ne uvijek. Ima i vrsta kod kojih nema spolnog dimorfizma.

 

Koliko su ove ptice od vrste do vrste različite izgledom, isto tako im je vrlo različito i ponašanje u vrijeme parenja. Neke vrste organiziraju prava takmičenja mužjaka za naklonost ženki. Više mužjaka se okupi na određenom mjestu na koje izlaze teritorije više ženki, i dozivaju ih glasnim pozivima, a kad neka ženka dođe, šire perje i zabacuju ga iznad glave. Ženka odabire jednog od mužjaka, pari se s njim, i zatim napušta "arenu" i sama se dalje brine o podmlatku. Na taj način [[dominacija|dominantni]] mužjak se može pariti s nizom ženki, dok drugi mužjaci ne dobivaju šansu za [[parenje]].

 

Ovi oblici parenja su razni vidovi [[poligamija|poligamije]], kad se uspješan mužijak pari istovremeno, odnosno, u istoj sezoni parenja, s više ženki.

 

 

Postavlja se neizostavno pitanje zašto se pojedine vrste tako različito ponašaju. Smatra se, da je odgovor vjerojatno u različitosti prehrambenih potreba među vrstama. Neke vrste se hrane samo s određenom vrstom [[voće|voća]] kojeg nema previše, pa je potrebno dvoje roditelja da nađu i donesu hranu. Druge vrste su se specijalizirale za hranjivije plodove ([[Muškatni oraščić]]), a uz to se hrane i [[kukci|kukcima]] koje nije teško pronaći, pa majka može podići podmladak sama.

 

** ''P. brevicauda''

* ''Epimachus'' - 4 vrste, na primjer:

* ''Astrapia'' - 5 vrsta, na primjer:

* ''Lophorina''

* ''Parotia'' - 5 vrsta, na primjer:

** ''P. berlepschi''

* ''Pteridophora''

** ''P. alberti''

* ''Cicinnurus''

** ''C. magnificus''

* ''Paradisaea'' - 7 vrsta, na primjer:

** ''P. minor''

* ''Melampitta''

** ''M. lugubris''