Moliški Hrvati: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
'''Moliški Hrvati''' uglavnom(''Molizanski Hrvati'') dio su [[Hrvati|hrvatskog naroda]] i žive uregiji selima[[Molise]] u [[KručItalija|Italiji]] (u selima ''[[Kruč|Acquaviva Collecroce]]'' (hrvatski Kruč), [[Štifilić]] (|San Felice del Molise)]] i(hrvatski Štifilić), [[Mundimitar|Montemitro]] (''Montemitro''hrvatski Mundimitar). U ta tri sela Hrvati su većina. Ima oko 5 000 govornika [[Moliški hrvatski dijalekt|moliškoga hrvatskog dijalekta]]. Prije su živjeli i u selu [[Palata]], gdje i danas stoji natpis na crkvi o graditeljima koji su došli iz [[Dalmacija|Dalmacije]], te u [[Čirit]]u (Ceritellu), u kojem su do 17. stoljeća zajedno živjeli [[Albanci]] i Hrvati (poslije su Albanci preselili u Montecilfone, a Hrvati u [[Živovoda|Živuvodu]]). Također u cijelov Italji ima još 1 000 Hrvata koji su porijeklom iz Molisea.
'''Moliški Hrvati''' (Molizanski Hrvati).- Pripadnici [[Hrvati|hrvatskog naroda]] koji su oko 1500. godine naselili područje [[Italija| talijanske]] pokrajine [[Molise]], sklanjajući se pred navalom [[Osmansko Carstvo|Turaka]]. Smatra se da su izbjegli s područja između [[Cetina|Cetine]] i [[Neretva|Neretve]]. Specifičnost Moliških Hrvata je do današnjih dana sačuvan arhaičan [[moliški hrvatski dijalekt]].
 
Ta tri sela su bile kolonije hrvatskih izbjeglica (pred turskim osvajanjem), a pojavili su se na južnom dijelu jadranske Italije (od [[Marke]] do [[Apulija|Apulije]]) u 15. stoljeću.<ref>http://www.italica.rai.it/principali/lingua/bruni/lezioni/f_lv2.htm</ref>
Moliški Hrvati uglavnom žive u selima [[Kruč]] (''Acquaviva Collecroce''), [[Štifilić]] (San Felice del Molise) i [[Mundimitar]] (''Montemitro''). Prije su živjeli i u selu [[Palata]], gdje i danas stoji natpis na crkvi o graditeljima koji su došli iz [[Dalmacija|Dalmacije]], te u [[Čirit]]u (Ceritellu), u kojem su do 17. stoljeća zajedno živjeli [[Albanci]] i Hrvati (poslije su Albanci preselili u Montecilfone, a Hrvati u Živuvodu).
 
==Identitet Poveznicei jezik==
Moliški Hrvati sebe smatraju podjednako i Hrvatima i [[Talijani]]ma. Govore oba jezika, moliški hrvatski i talijanski. [[Milena Lalli]], pjesnikinja čiji su roditelji Rimljani, studirala je slavistiku 70-ih godina sa željom da zamijeni talijanizme u moliškom dijalektu.
* [[Molise]]
* [[moliški hrvatski dijalekt]]
* [[Naš jezik]], glasnik moliških Hrvata
 
==Religija i tradicija==
== Knjige o moliškim Hrvatima ==
Moliški Hrvati su rimokatolici. Tradicija govori da su se smjestili ''zone bane mora'' (s one strane mora) u 15. stoljeću, i od tada se broj Hrvata u Moliseu povećava. Legenda kaže da su u Molise došlu jednog svibanjskoga petka sa sobom noseći samo kip [[Sveta Lucija|svete Lucije]]. Pošto se ne zna kojeg datuma su točno došli, Hrvati u Moliseu svakog svibanjskog petka održavaju procesije u čast sv. Luciji.
 
== Porijeklo ==
*[http://www2.rz.hu-berlin.de/Vivaldi/kattenbusch/Publi.html] Osservazioni in occasione di una visita ai Croati del Molise (Italia), in: Linguistica 26, 1986, 99-106.
 
Znanstvenici daju nekoliko hipoteza o mjestu porijekla Moliških Hrvata:
 
* Prije 500 godina, njihovi su preci u Molise došli s doline rijeke [[Neretva|Neretve]], koja je danas većim dijelom u [[Hercegovina|Hercegovini]] i manjim dijelom u [[Dalmacija|Dalmaciji]];
* Početkom 16. stoljeća Hrvati iz Dalmacije oko rijeke Neretve su došli u Molise (Reissmüller);
* Moliški Hrvati došli su negdje iz okolice grada [[Zadar|Zadra]] (Aranza);
* Moliški Hrvati porijeklom su sa štokavsko-morlačkog područja [[Istra|Istre]] (Badurina);
* Moliški Hrvati došli su iz [[Zadar|Zadra]] i [[Šibenik]]a (kopneni dio) (Hraste);
* Moliški Hrvati došli su s prostora [[Zabiokovlje|Zabiokovlja]] (kod planine [[Biokovo]]) između gradova [[Imotski|Imotskoga]], [[Zagvozd]]a i [[Makarska|Makarske]] (Muljačić).
 
== Vidi također ==
* [[moliškiMoliški hrvatski dijalekt]]
* [[Molise]]
* [[Karaševski Hrvati]]
* [[Janjevci]]
 
== Izvori i Literatura ==
<references/>
* Aranza, Josip (1892.); ''Woher die südslavischen Colonien in Süditalien'' (Archiv für slavische Philologie, XIV, stranice. 78. - 82., Berlin, 1892.)
*Charles Barone, La parlata croata di Acquaviva Collecroce. Studio fonetico e fonologico, Firenze, Leo 5. Olschki Editore, MCMXCV, str. 206 (Accademia toscana di scienze e lettere »La Colombaria«. »Studi CXLVI).
*Ivo Žanić, ''Nemojte zabit naš lipi jezik!'' , Nedjeljna Dalmacija, Split, 18. ožujka 1984.
 
== Vanjske poveznice ==
 
*[http://www2.rz.hu-berlin.de/Vivaldi/kattenbusch/Publi.html] Osservazioni in occasione di una visita ai Croati del Molise (Italia), in: Linguistica 26, 1986, 99-106.
 
*[http://www.mundimitar.it/montemitro.hr.htm Mundimitar, stari hrvatski grad u Italiji]
Line 40 ⟶ 62:
*[http://users.teledisnet.be/web/nno17565/hpz_23.htm Les Croates en exil au cours de l'histoire]
*[http://www.vjesnik.hr/html/1998/11/03/Kultura.htm Vjesnik] Inoslav Bešker: Hrvatski korijeni Peschicija <!-- ubaciti u članak o Peschicima -->, 3. studenoga 1998.
 
== Literatura ==
*Charles Barone, La parlata croata di Acquaviva Collecroce. Studio fonetico e fonologico, Firenze, Leo 5. Olschki Editore, MCMXCV, str. 206 (Accademia toscana di scienze e lettere »La Colombaria«. »Studi CXLVI).
 
*Ivo Žanić, ''Nemojte zabit naš lipi jezik!'' , Nedjeljna Dalmacija, Split, 18. ožujka 1984.
 
[[Kategorija:Etničke grupe Italije]]