Šestosiječanjska diktatura: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Alexbot (razgovor | doprinosi)
Redak 2:
 
== Uvođenje diktature ==
Iskoristivši ubojstvo [[Stjepan Radić|Stjepana Radića]] i blokadu rada Narodne skupštine (parlamenta) koja je uslijedila, kralj u proglasu objavljenom 6. siječnja 1929. proklamira da su "ti žalosni razdori i događaji (...) pokolebali kod Naroda veru u korisnost te ustanove" te da zato između kralja i naroda "ne može i ne sme biti više posrednika". Ukida [[Vidovdanski ustav]] i osobno preuzima svu vlast. Za predsjednika vlade imenuje generala [[Petar Živković|Petra Živkovića]]. Također su na neke druge civilne dužnosti, osobito u Hrvatskoj i Makedoniji, dovedene vojne osobe. Narodna skupština je raspuštena, zabranjen rad svih političkih stranaka s nacionalnim, vjerskim ili regionalnim obilježjem; uvedena stroga cenzura novina i knjiga, zabranjeni svi politički zborovi, rad sindikata itd. Osnovana je Jugoslavenska nacionalna stranka koja je trebala proklamirati režimsku ideologiju.
 
Uspostavljeni režim ima mnogo dodirnih točaka s [[fašizam|fašizmom]], pa se često koristi naziv '''monarhofašistička diktatura''', iako [[ideologija|ideološka]] i institucionalna osnova režima nije u punom smislu riječi fašistička. Slične diktature uspostavljene su u to doba i u drugim zemljama istočne i jugoistočne Europe. Sve su to ekonomski i društveno zaostale agrarne zemlje, ali Jugoslavija se bitno razlikovala po višenacionalnosti. Režim je to pokušao poništiti promovirajući [[ideologija|ideologiju]] "integralnog jugoslavenstva".