Petar Keglević: razlika između inačica

{{zaglavlje}} {{stilska dorada}}

'''Petar Keglević''' poznat kao i '''Petar Keglević od Bužima''' ([[1478]]. - [[1554]].), hrvatsko-slavonsko dalmatinski [[ban]].<br>

Petar je kao mladić sudjelovao u bitci na [[Krbavska bitka|Krbavskom polju]] [[1493]]. godine. Proslavio se u borbi s Turcima 1521. godine. Od [[1521]].-[[1522]]. je [[kapetan]], pa postaje [[ban]] u [[Jajce|Jajcu]] onda kraljevski komesar (''generalni javni tužitelj'') [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Slavonija|Slavonije]] ([[1533]].-[[1537]].) i hrvatski ban od ([[1537]].-[[1542]].). Poslije [[Mohačka bitka|Mohačke bitke]] odlučio se za [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinand I. Habsburški]] protiv [[Ivan Zapolja|Ivana Zapolje]]. Poslije turskog osvajanja obiteljskih imanja u dolini Zrmanje, Petar kupuje [[1523]]. posjede [[Kostel]], [[Krapina|Krapinu]], [[Blinja|Blinju]] i [[Totuševina|Totuševinu]] u Pounju, a kraljevskim darovanjima dobiva posjede [[Bijela Stijena|Bijelu Stijenu]] kod [[Pakrac]]a, [[Novigrad]] i [[Lobor]]. Petar Keglević je poslije smrti svog zeta [[Gašpar Ernušt|Gašpara Ernušta]] protupravno prisvojio njegova imanja u [[Međimurje|Međimurju]] pa ga je kralj Ferdinand uz pomoć [[Nikola Šubić Zrinski|Nikole Šubića Zrinskog "Sigetskog"]] skinuo s banske časti, zaplijenio njegove posjede i dao ga zatočiti ([[1546]].) na posjedu Kostel. Godine [[1548]]. pomilovan je; vraćen mu je i dio zaplijenjenih dobara s djedovinskim dobrom [[Bužim]]om, gdje je i umro.<br>

 

[[Kategorija:Hrvatski banovi|Keglević, Petar]]