Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću: razlika između inačica

[[Datoteka:Ottoman empire 1481-1683.jpg|thumb|300px|Karta Osmanskog Carstva 1481.-1683.]]

[[Datoteka:Hrvatski skolski muzej zemljovid 3 300109.jpg|thumb|300px|Hrvatska i Bosanski pašaluk oko 1606.]]

'''Osmanska vladavina na području današnje Hrvatske''' označava razdoblje [[Hrvatska povijest|hrvatske povijesti]] u kojem su se dijelovi današnjeg [[državno područje|državnog područja]] [[Hrvatska|Hrvatske]] nalazili pod vlašću [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Već potkraj [[14. stoljeće|14. stoljeća]] bili su Hrvati suočeni s golemom opasnošću i ne sluteći tada da će ona za njih imati tragične posljedice. Naglo širenje Osmanskog Carstva na [[Balkanski poluotok|Balkanskom poluotoku]], ne samo da je ugrožavalo njihov opstanak, nego je vodilo potpunom uništenju i brisanju [[Hrvati|Hrvata]] s etničke i političke karte ondašnje [[Europa|Europe]]. Pod sve jačim pritiskom i naletima osmanske vojske, iscrpljena i osiromašena Hrvatska je potkraj [[16. stoljeće|16. stoljeća]] svedena na ostatke ostataka (''reliquiae reliquiarum''). Izgubila je dvije trećine svoga prostora i više od polovice stanovništva. Glad i neimaština njezina su životna stvarnost, a ratovanje protiv Osmanskog Carstva postaje zanimanje većine stanovnika.

 

== Osmanlijska opasnost i agresija ==

Godine [[1433.]] kralj [[Žigmund Luksemburški|Žigmund]] je shvatio da je velika opasnost zaprijetila njegovim kraljevinama i od Osmanlija i od Mlečana. Zato je ustrojio tri obrambena tabora - područja, prva u srednjoj Europi. Prvo, hrvatsko, koji je trebalo braniti Hrvatsku i Dalmaciju, drugo, slavonsko, prema rijeci Uni i treće, usorsko, za obranu sjeverne Bosne i Podunavlja. Bio je to začetak organizirane obrane prostora, koji će se u kasnijim stoljećima razviti kao [[Vojna krajina]], granica (''Militärgrenze'').

Od [[1458.]] do [[1490.]] Hrvatskom i Ugarskom vlada kralj [[Matijaš Korvin]] koji je sklopio s bosanskim kraljevima savez protiv Osmanlija, a podržala ga je i [[Sveta Stolica]]. Međutim, ljeti 1463. sultan [[Mehmed II.]] prodre u Bosnu, a kako joj Matijaš nije mogao tada pomoći, Bosna je ''šaptom'', tj. bez otpora pala. Već u jesen kralj Matijaš prodro je do Jajca, oslobodio nekoliko gradova. Opet je obnovio obrambeni sustav, tzv. banovine, [[Jajačka banovina|Jajačku]] uz rijeku Vrbas i [[Srebrnička banovina|Srebrničku]] u istočnoj Bosni. U dolini [[Neretva|Neretve]] Hrvatsku je branila utvrda [[Počitelj (Čapljina, BiH)‎|Počitelj]]. Budući su Osmanlije već [[1393.]] osvojile [[Bugarska|Bugarsku]], [[1453.]] zauzele [[Carigrad]], [[1459.]] [[Srbija|Srbiju]], na redu su tada bile Hercegovina, Hrvatska i Ugarska.