Pretvorba (transupstancijacija): razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
mNema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
'''Pretvorba''' ili '''Transupstancijacija''' u [[Katolička crkva|Katoličkom]] nauku predstavlja dogmu, odnosno vjerovanje da se hostija i vino u zajednici, misi, odnosno slavlju [[euharistija|euharistije]] (grčki = ''eucharisteo'' = (dobro naklono)'' zahvaljivanje'') pretvaraju u istinsku [[krv]] i istinsko tijelo [[Isus|Krist]]ovo. Pretvorba se događa u unutarnjoj bîti (supstanci), a ne u vanjskom izgledu. Prvi autor koji je upotrijebio pojam ''transubstantiatio'' je bio Ronaldo Bandinelli, budući [[papa Aleksandar III.|Akelsandar III., papa]], pojam je kasnije bio preuzet od [[Toma Akvinski|Tome Akvinskoga]] i od [[skolastika|Skolastike]] koji su precizirali značenje. Oko sredine devetog stoljeća u svom spisu o Tajnoj večeri učenje kako je danas prihvaćeno (o stvarnoj a ne simboličkoj prisutnosti Krista u hostiji i vinu) prvi je zastupao i pred javnošću obznanio opat Pashasije Radbert, kad i nastaju prvi sporovi oko učenja. U pontifikalnim dokumentima pojam se prvi put pojavljuje u [[IV. lateranski sabor|IV.lateranskom saboru]] [[1215]].
Istu vjeru kasnije potvrđuje i definitivno formulira [[Tridentski sabor]] (1545-1563).
Redak 5:
''A budući da je Krist, Otkupitelj naš, o onom što je pružao pod prilikom kruha rekao da je zaista njegovo Tijelo, zato je uvijek u Crkvi Božjoj bilo uvjerenje, i to ovaj sveti Sabor sada ponovno izjavljuje: po posvećenju kruha i vina zbiva se pretvorba sve suštine (supstancije) kruha u supstanciju Tijela Krista, našega Gospodina, i čitave suštine vina u suštinu njegove Krvi. Tu je pretvorbu prikladno i u pravom smislu katolička Crkva nazvala transupstancijacijom.
''
(Katekizam katoličke Crkve -
Pozvavši se na Tomu Akvinskoga, koji kaže:
| |||