Mudre izreke: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Flopy (razgovor | doprinosi)
m Uklonjena promjena suradnika 78.155.38.167, vraćeno na zadnju inačicu suradnika Jotterbot
Redak 1:
{{Stari zavjet}}
{
'''Mudre izreke''' ili '''Poslovice''' su jedna od knjiga [[Biblija|Biblije]] i [[Stari zavjet|Staroga zavjeta]]. Djelo su više pisaca, od kojih je glavni židovski kralj [[Salomon]]. Sastoje se od 31 poglavlja. Pisane su pjesničkim stilom. Biblijska kratica je Izr.
 
Mudre izreke su zbrika mudrih misli i izreka. Sadrže savjete božanske mudrosti za svakodnevni [[život]] <ref>http://www.biblecentre.org/language/croatian/ar_bible_books.htm#24%20Knjiga%20Izreka</ref>. U njima piše, čega bi se vjernik trebao pridržavati, a čega kloniti. Mudre izreke su bile jako popularne kod starih i istočnih naroda. Služile su u [[odgoj]]ne i obrazovne svrhe. U njima je pohranjena životna [[mudrost]] <ref>Svijet Biblije, Stari zavjet, Mladinska knjiga, Zagreb 1991.</ref>. Postoji razlika između svjetovnih mudrih izreka i ovih, koje su pisane iz duhovnog aspekta.
 
Smatra se, da je većinu [[knjiga|knjige]] napisao Salomon. Mudre izreke i počinju riječima: "Mudre izreke Salomona, sina [[David]]ova, kralja izraelskog (Izr 1,1) <ref>www.hbk.hr/biblija</ref>." Na početku dvadeset i petoga poglavlja piše: "I ovo su mudre izreke Salomonove; sabrali ih ljudi [[Ezekija|Ezekije]], kralja judejskog (Izr 25,1)". Trideseto poglavlje je djelo: "[[Agur]]a, sina Jakeova, iz Mase (Izr 30,1), a početak trideset prvog poglavlja napisao je "[[Lemuel]], kralj Mase (Izr 31,1)". Za dio trideset prvog poglavlja od desetog do trideset prvog retka nije naveden autor. Taj dio je napisan u [[akrostih]]u - prvo slovo svakog sljedećeg stiha redoslijedom odgovara [[hebrejski jezik|hebrejskoj]] [[abeceda|abecedi]] <ref>http://www.biblecentre.org/language/croatian/ar_bible_books.htm#24%20Knjiga%20Izreka</ref>. Salomon je bio poznat po izvanrednoj mudrosti, koju je dobio kao Božji dar. U [[Prva knjiga o kraljevima|Prvoj knjizi o kraljevima]] za Salomona piše: "[[Bog|Jahve]] je dao Salomonu mudrost i izuzetnu razboritost i [[srce]] široko kao [[pijesak]] na obali [[more|morskoj]]. Mudrost je Salomonova bila veća od mudrosti svih sinova Istoka i od sve mudrosti [[Egipat|Egipta]] (1 Kr 5,9-10)". Tamo se spominje i da je govorio mudre izreke: "Izrekao je tri tisuće mudrih izreka, a njegovih je pjesama bilo tisuću i pet (1 Kr 5,12)."
 
Strah Božji (poštovanje prema [[Bog]] u) se vrlo često spominje u izrekama: "Strah je Gospodnji početak spoznaje, ali ludi preziru mudrost i pouku (Izr 1,7)." U osmom i devetom poglavlju, božanska mudrost poprima oblik osobe, što se smatra naviještajem Mesije Isusa Krista; tu je Mudrost istoznačnica za [[Isus]]a.
 
== Neke od mudrih izreka iz knjige ==
* "Uzdaj se u Jahvu svim [[srce]]m i ne oslanjaj se na vlastiti razbor (Izr 3,5)".
Line 15 ⟶ 23:
* "Lažna je ljupkost, tašta je ljepota: žena sa strahom Gospodnjim zaslužuje hvalu (Izr 31,30)".
* "Srce čovječje smišlja svoj put, ali Jahve upravlja korake njegove (Izr 16,9)".
 
== Izvori ==
{{izvori}}
 
{{wikizvor|Poslovice}}
 
[[Kategorija:Stari zavjet]]
[[Kategorija:Hebrejska Biblija]]
 
[[ang:Cƿidbōc]]
[[ar:سفر الأمثال]]
[[bg:Притчи Соломонови]]
[[br:Levr ar C'hrennlavarioù]]
[[ca:Proverbis]]
[[cs:Kniha přísloví]]
[[da:Ordsprogenes Bog]]
[[de:Buch der Sprichwörter]]
[[en:Book of Proverbs]]
[[es:Proverbios]]
[[fa:امثال سلیمان]]
[[fi:Sananlaskujen kirja]]
[[fr:Livre des Proverbes]]
[[gd:Gnàth-fhacail]]
[[he:משלי]]
[[hu:Példabeszédek könyve]]
[[id:Kitab Amsal]]
[[it:Libro dei Proverbi]]
[[ja:箴言]]
[[jv:Wulang Bebasan]]
[[ko:잠언]]
[[la:Liber Proverbiorum]]
[[lt:Patarlių knyga]]
[[ml:സുഭാഷിതങ്ങൾ]]
[[nl:Spreuken]]
[[nn:Salomos ordtøke]]
[[no:Salomos ordspråk]]
[[pl:Księga Przysłów]]
[[pt:Livro dos Provérbios]]
[[ru:Книга притчей Соломоновых]]
[[simple:Book of Proverbs]]
[[sm:O Faataoto]]
[[sv:Ordspråksboken]]
[[sw:Kitabu cha Methali]]
[[tl:Aklat ng mga Kawikaan]]
[[yo:Ìwé Òwe]]
[[zh:箴言]]