Ruski građanski rat: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
TXiKiBoT (razgovor | doprinosi)
mNema sažetka uređivanja
Redak 42:
Sovjetska vlast je na sve te nedaće uvođenjem cijelog niza jednostavnih, ali surovih mjera kojima je cilj bio prehraniti golemu Crvenu armiju. Te mjere, nazvane [[ratni komunizam]], izazvale su veliko nezadovoljstvo među narodom, čije se ustajanje suzbijanje službenom politikom [[Crveni teror|Crvenog terora]].
 
U proljeće 1920. godine Crvena armija je uspjela poraziti različite kontrarevolucionarne snage i uspostaviti sovjetske republike na svim teritorijima bivšeg Ruskog carstva, izuzev na zapadu, gdje su nove države [[Finska]], [[Estonija]], [[LetonijaLatvija]], [[Litva]] i [[Poljska]] zadržale buržoaski poredak, dok je Besarabija ostala pod vlašću [[Rumunjska|Rumunjske]]. Pokušaj uspostavljanja sovjetske republike u Poljskoj zaustavljen je porazom u [[Bitka na Visli|bitci na Visli]], a granice novih država su uspostavljene mirovnim sporazumima 1921. godine. Na Dalekom istoku je uspostavljanje sovjetske vlasti trajalo sve do 1922. godine zbog nastavka japanske intervencije.
 
Iako su boljševici uspjeli očuvati vlast i očuvati prvu komunističku državu u historiji, Rusija je iz rata izašla vidno oslabljena. Pustošenje i glad je izazvalo demografske gubitke od kojih se ni do danas nije uspjela oporaviti. Sama Rusija je izgubila status svjetske sile i potpala pod međunarodnu izolaciju koja će postupno biti olabavljena tek 1930-ih.