Bosanskohercegovački Hrvati u Austro-Ugarskoj i Kraljevini Jugoslaviji: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 46:
Srpski [[Srpska radikalna stranka|radikalni poslanik]] [[Puniša Račić]] je 1928. godine u beogradskoj Skupštini pucao u skupinu poslanika [[Hrvatska seljačka stranka|Hrvatske seljačke stranke]]. Ubio je [[Pavle Radić|Pavla Radića]] i [[Đuro Basariček|Đuru Basaričeka]], a teško ranio Stjepana Radića. Stjepan Radić je podlegao od zadobivenih rana [[8. kolovoza]] [[1928.]] godine. Ubojstvom političkog vođe hrvatskog naroda stvoren je nezacjeljivi raskol izmedu Hrvata i Kraljevine Jugoslavije. Nakon atentata skupina hrvatskih nacionalista na čelu s parlamentarnim zastupnikom Hrvatske stranke prava u saveznoj skupštini [[Ante Pavelić|Antom Pavelićem]] napušta zemlju i osniva ekstremni nacionalistički pokret [[Ustaše]]. Sljedeće godine kralj [[Aleksandar Karađorđević|Aleksandar I.]] ukida Vidovdanski ustav i uvodi osobnu diktaturu. Pojačan je režim represije (ubojstva istaknutijih Hrvata, progoni Makedonaca i Albanaca, srpska kolonizacija u nesrpskim krajevima, teror političke policije).
Po popisu stanovništva iz [[1931.]] godine, Bosna i Hercegovina imala je 2.323.787, sljedećeg nacionalnog sastava<ref>[http://www.hercegbosna.org
*Srbi 44,25 %
*Muslimani 30,90 %
| |||