Kaić (prezime): razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 2:
== Prezime Kaić kroz stoljeća u Bačkoj ==
 
Ista prezimena su se različito pisala u različitim vremenskim razdobljima. To se posebno odnosi na pisanje slova [ć]. U Bačkoj za vrijeme austro[[Austro-ugarskeUgarska|Austro-Ugarske]] vladavine, [[Slaveni|slavenska]] prezimena koja su se završavala zvukom [ć] su bila pisana kao ch, ts, cs ili ty.<br>
- Po latinskom pravopisu koji je u to vrijeme bio službeni jezik kao:<br>
''Kai[ch]''<br>
Redak 20:
=== Plemićka povelja zastavnika Jakova Kaić (u diplomi je "Jacob Kaity") ===
 
* Plemićki list i grbovnica dati su u [[Beč|Beču]] 3. kolovoza 1697. zastavniku Jakovu Kaiću, njegovoj supruzi Juliji Gavranović i djeci Luki, Marku, Josipu i Jeleni.
* Premda je Jakobovo plemstvo bilo dodijeljeno iste godine kada je bila [[Bitka_kod_Sente|senćanska bitka]], zbog nekog nepoznatog razloga bilo mu je uručeno tek 20 godina kasnije. Tako da je [[Lemeške_hrvatske_(bunjevačke)_plemićke_porodice|plemstvo ovog ogranka obitelji Kaić]] bilo službeno proglašeno u Bačkoj županiji u [[Baja|Baji]] 28. siječnja 1717. godine.
* Luka Kaić je 1743. bio prvi [[elektor]] grada Subotice.
* 1798. u [[Bačko-bodroška županija|Bačkoj županiji]] upisano je plemstvo sljedećih Kaića iz ove obitelji: Josip, Luka, Adam i David.
* Po bačkom županijskom popisu napravjenog 10. ožujka 1800. <ref>({{cite web |title=Nemesmiliticsi Nobilium Familia |work=Board for Hungarian genealogy research |url=http://www.radixforum.com/pictures/2008091143.jpg |accessdate=2010-02-19 |author=János Bogárdi }})</ref> upisani su Luka (Lukács) Kaics, supruga Ana Križanović, sinovi Martin (1792) i Lovro (1797), a za prezime se onda koristila varijanta Kaics. Osim toga u subotičkim matičnim knjigama u periodu od 1687. do 1750. ova obitelj Kaić se takođe bilježi kao Kaics.
* [[Darovnica]] na posjede u Lemešu - NemešmilitićuNemešmilitiču je dana 9. prosinca 1803. godine.
* Dok po popisu pučanstva Bačko-bodroškeBodroške županije iz 1841. pripadnici ove plemićke loze (svi potomci Jakova Kaitya) se pojavljuju u: [[Baja|Baji]] (1 David udovac) i Lemešu (12). Zagrada označava broj članova obitelji upisane u popisu.
 
Grbovnica (1697): dvorepi zlatni lav na plavom štitu se propinje na desno, držeći Palmovu granu u desnoj šapi.
Redak 33:
 
* Plemićki dekret i grbovnica su prvo objavljeni u Ostrogonu 22. studenog 1698. godine kada je poručniku Tomi Kaiću (u diplomi je Thoma Kaich), njegovoj ženi Jakovi Dulin, djeci Lovru i Josipu, braći mu Franji i Ivanu, Franjinoj ženi Jakovi Beretinović i kćerima Anastaziji i Uršuli, Ivanovoj ženi Agnezi Guganović i kćeri Mariji te Matiji, sinu pokojnog mu brata Bartula.
* Da bi plemstvo postalo punovažno, službeno je proglašeno na sjednici Bačke županije u [[Baja|Baji]] 18. studenog 1699. i ponovno potvrđeno 1771.
* Deset ogranaka ove obitelji je živjelo u Bačkoj.
* Po bačkom županijskom popisu napravljenog 10. ožujka 1800, u NemešmilitićuNemešmilitiču (po gore spomjenutom dokumentu "Nemesmiliticsi Nobilium Familia") se bileže 3 obitelji s prezimenom Kaics, i jedan od njih je: Ivan (János) Kaics (za sada nemamo podatke o Petru Kaichu, dok je Ivan bio njegov brat od trećeg koljena), žena mu Kata Evetović, a sinovi: Nikola (nemamo podatke o lemeškom nadimku), Đuro (nemamo podatke o lemeškom nadimku), Andrija (Vrebalovi), Antun (Ružini, Vrebcovi)
* Darovnica na posjede u NemešmilitićuNemešmilitiču je postala službena 9. prosinca 1803. godine.
* Dok po popisu pučanstva Bačko-bodroškeBodroške županije iz 1841. pripadnici ove plemićke loze (svi potomci Thome Kaicha - 1698. i njegovih braća) su se rasuli po: Subotici (1), Bačkoj Topoli (2), Bajmoku (12) i Lemešu (26). Zagrada označava broj članova obitelji upisane u popis.
 
Grbovnica (1698): dvorepi zlatni lav na plavom štitu se propinje na desno, držeći palminu granu u desnoj šapi.