Lukovdol: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 66:
•Dječija udruga "Krijesnice"
•Lovačko društvo "Lipov vrh"
O JEZIKU LUKOVDOLA - KEKAVICI
Lukovdol govori kekavicom. Općinsko mjesto Severin na Kupi, 5 km istočno od Lukovdola,
govori dijalektom koji se razlikuje od lukovdolskoga; mjestimično zanosi na karlovački, odnosno
bosiljevski, i imade katkada prizvuk štokavštine Ponikava. Taj se utjecaj naročito osjeća u
kajkavskom narječju Osojnika i Jadrča, mjestâ najbližih Ponikvama, a najudaljenijih od Lukovdola,
tj. oko 15 km. Npr. Lukovdolčan kaže: Grem na vòdo - grem vodé pripèljat (najstariji oblik: Grem
na vôdo), dok Jadrčan ili Osojničan govori: Grem nà vodo, grem vòde prìpeljat. Osim toga
Lukovdolci kažu ke, dakle su kekavci, dok Severinčani, Jadrčani i Osojničani, pa Plešivčani,
Rimljani, Zdihovčani i Klančani tj. svi istočni stanovnici severinske općine izgovaraju karlovačko
odnosno bosiljevačko kaj, dakle su kajkavci. Nerijetko izbjegne po kojem od tih stanovnika i što.
Zapadni, sjeverozapadni i jugozapadni dio općine nalazi se pod snažnim utjecajem lukovdolske
kekavštine koja je pravi konglomerat svih mogućih dijalekata i govora, čemu je zacijelo uzrok
geografski položaj mjesta i historijska važnost njegove župne crkve. Dva kilometra preko Kupe žive
Belokranjci kod kojih se izgubilo njihovo hrvatsko podrijetlo. Jugozapadno leži trgovište Vrbovsko,
čakavsko središte kotara. Oni kažu: ča deláš; vidin, sedan - dakle, zadržali su glavne osobine
čakavštine, razumije se, sa znatnim lokalnim primjesama u govornim finesama. Zapadno od
Lukovdola preteže utjecaj belokranjske slovenštine iz Starog Trga, Poljana i okolice Vinice
(Župančič mi kazivao da jedno selo kraj Vinice govori čakavski), pa je poradi toga njihov govor
dobio neke upravo čudesne oblike kod izgovora vokala - vrvi najrazličnijim diftongima. Na primjer,
Plementaščan veli: grem na vúdo; Jadrčan isto tako; a mjesta u dolini Kupe kažu: Hrem na vódo, a
govore kruhu: kròh, kròha. Još više na zapad izvan općine severinske, u Brod. Moravicama, kažu:
krèh, krüha. U Plementašu kažu kruški: rünka, bukvi: bükva itd. Stoga se Lukovdolci rugaju
Plementaščanima i Zaumolčanima:"Pri nas bura puše, a pri vas piše!"
Sva ta zapadna mjesta, kao i istočna, za razliku od Lukovdola, kažu kaj.
Uzroci tim najšarolikijim lokalnim dijalektima, jesu geografske i političko-historijske
prirode; a ne bi se moglo zanijekati i klimatsko lokalno djelovanje, u vezi s florom, na izgradnju
temperamenta stanovnika pojedinih mjesta, i prema tome na njihovo jezično bogatstvo i
raznolikost. Uočimo li da u Lukovdolu divno uspijeva vinogradarstvo kojim se bavi 70% stanovnika;
da bujaju voćnjaci s najnježnijim vrstama voćaka i sretna zavjetrina pod selom dopušta sunčanim
prisojcima i plodnoj dolini da bogato rodi (glavni prisoji nose imena: Rodine i Rane njive) - a
kilometar zapadno i kilometar južno od Lukovdola ne uspijeva loza i kržljavi, škrta zemlja izbacuje
mizeran prirod, dok snažni vjetrovi i česti rani mrazevi ubijaju rascvalo stabalce, nećemo se čuditi
ni raznolikosti volje, otpornosti i živosti ljudi, ni najsmješnijim razlikama akcenta, vokalizma i
rječnika njihova narječja.
[[Kategorija:Naselja u Primorsko-goranskoj županiji]]
| |||