|
[[Datoteka:Asanaginica_prvo_izdanje.jpg|mini|300px350px|desno|Prvo tiskanopismeno izdanje ''Asanaginice'' iz [[1774.]] u djelu [[Alberto Fortis|Alberta Fortisa]] ''ViaggoPut inpo Dalmazia''Dalmaciji.]]
'''''Asanaginica''''' (''Hasanaginica''{{fusg|fusnota1}}) je usmena [[narodnaHrvati|hrvatska]] je usmena [[balada]], koja je nastala između [[1646.]]. i [[1649.|'49.]]. u [[Imotska krajinaImotski|Imotskoj krajini]], kojai jeprepričavala tadse bilas diokoljena [[Bosanskina pašaluk|Bosanskogkoljeno pašaluka]].po UImotskom i okolini, postojeći tako u usmenom obliku, dok je oblikunije postojala dozapisao [[1774.]],. kad ju je zapisaogodine [[Italija|talijanski]] [[putopis|putopisac]] i [[etnografija|etnograf]] [[Alberto Fortis]]. Jednanazivajući je od"morlačka najpoznatijihbalada" i(morlačka najprevođenijih= narodnihilirička). pjesama u svijetu.
==O pjesmiPovijest ==
''Asanaginica'' je balada, [[lirika|lirsko]]-[[epika|epska]] [[pjesma]] s tragičnim završetkom.<ref name="zelenikabukvić"> Zelenika, M.; Bukvić, M. ''Moja čitanka 7 : udžbenik iz književnosti i medijske kulture za VII. razred osnovne škole''. Mostar: ZNAM, 2008. ISBN 9789531954679. Str. 86.-89.</ref> Sastoji se od 92 deseterca, koji su uobičajen stih za južnoslavensku narodnu poeziju.
Balada je prvi put objavljena u Fortisovoj knjizi "Put po [[Dalmacija|Dalmaciji]]" u [[Mletci|Mletcima]]. Od tog su se trenutka počeli nizati prijevodi ove pjesme na raznim svjetskim jezicima. Veliki umovi toga vremena kao [[Goethe|Johann Wolfgang Goethe]] ([[1775]].), [[Walter Scott]] ([[1798]].), [[Aleksandar Sergejevič Puškin]] ([[1835]].), [[Adam Mickiewicz]] ([[1841]].) samo su neka od imena koja su prevodila "Asanaginicu". Za "Asanaginicu" se s pravom može reći da je jedna od najljepših i najzadivljujućih balada, koja je ikad nastala.
===Podrijetlo===
Znanstveno proučavanje i bavljenje ''Asanaginicom'' započinje tek sredinom druge polovice [[19. stoljeće|19. stoljeća]], čemu je najviše pridonio [[Slovenija|slovenski]] [[filologija|filolog]] [[Frane Miklošič]]. Pretpostavljao je da je riječ o jezičnom izričaju osobitom za područje Imotske krajine, što je nakon dvadesetak godina proučavanja potvrdio. Na osnovi toga je zaključio da je i sama pjesma nastala na tom području.<ref name="vidanec"> Dafne Vidanec: ''[http://www.centar-fm.org/index.php/component/content/article/122 Hasanaginica od Fortisa do Ogrizovića]'' (www.centar-fm.org)</ref>
Ta hrvatska narodna epsko-lirska pjesma do u naše vrijeme u južnim predjelima zabilježena je osam ili devet puta. "''Fortis nije toliko poznavao hrvatski jezik kako bi u pjesmi mogao do kraja prepraviti ikavske oblike, već se pretpostavlja da mu je u prijevodu vjerojatno pomagao neki domaći čovjek. Dakle, što se tiče jezičnih osobitosti, Fortis je ostvario jedino tu preinaku ikavizama u jekavizme, ali ne do kraja pjesme. Fortisovu Asanaginicu do kraja je poijekavijo [[Vuk Karadžić]]. On je glasovno, oblično, sintaktički poštokavio Asanaginicu po vlastitom ukusu. Preveo ju je proglasivši je srpskom književnošću.''" <ref>http://www.centar-fm.org/index.php/component/content/article/122 Dafne Vidanec, Hasanaginica od Fortisa do Ogrizovića </ref>
Najvjerojatnije je da je pjesmu napisala žena. [[Split]]ski [[psihijatrija|psihijatar]] doc. dr. [[Mijo Milas]] u intervjuu [[Slobodna Dalmacija|Slobodnoj Dalmaciji]] govori o baladi:<ref name="vujević">Eda Vujević: ''[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20050315/kultura01.asp Hasanaginicu je spjevala neka anonimna sluškinja]'' (arhiv.slobodnadalmacija.hr) </ref>
{{citat|Osim toga, vidite, ova je balada po svemu ženska, majčinska, ne samo po sadržaju, već i po načinu prenošenja. Asanaginicu nisu prenosili muškarci usmenom predajom, muškarci je nikad nisu uz gusle izvodili, nju su prenosile žene ženama.}}
On također iznosi tvrdnju da ju je napisala anonimna sluškinja:<ref name="vujević"> </ref>
{{citat|Iz te nepristranosti, iz te neprisutnosti pjesnikove osobe i njegove ličnosti u baladi, i po prihvaćanju stvari u njihovoj činjeničnoj mjeri, zaključujem da ta žena nije ni Asanagi ni Asanagici "u rodu". Također, iz detaljnih opisa susreta Asanaginice s njezinim bratom Pintorović begom nakon što je već dobila nalog da svog muža koji je još bolestan nakon ranjavanja ne čeka "ni u dvoru, ni u rodu" njegovom, vidi se da je to žena koja taj susret neposredno vidi. Ona vidi kako se Asanaginica ne može "odiliti" od najmlađeg djeteta, sina u "bešiki", u kolijevci...Poslije, ona gleda kako se Asanaginica sprema za novu udaju za imotskog kadiju, ona je, dakle, ta pjesnikinja, stalno uz Asanaginicu. To može biti samo sluškinja, bliska i osobna sluškinja Asanaginice koja o svojoj gazdarici ima jako visoko mišljenje i koja za nju kaže da je "dobra kada i od roda dobra".}}
Znanstveno proučavanje i bavljenje Asanaginicom započinje tek sredinom druge polovice 19. stoljeća, čemu je najviše pridonio slovenski filolog Frane Miklošič, koji je nakon dvadesetak godina proučavanja potvrdio svoje pretpostavke da je ipak riječ o jezičnom izričaju osobitom za područje Imotske krajine, te je na osnovu te pretpostavke, a kasnije i potvrde zaključio da je i sama balada nastala na spomenutom mjestu. <ref>http://www.centar-fm.org/index.php/component/content/article/122 Dafne Vidanec, Hasanaginica od Fortisa do Ogrizovića </ref>
[[BiH|Bosanskohercegovački]] [[književnost|književnik]] [[Alija Isaković]] napola u šali iznio je tvrdnju da je baladu mogla napisati i sama Asanaginica nemajući kome drugom ispričati svoju bol i patnju za djecom.
== Pozadina i stvarni likovi balade ==
===Jezik i narod===
Jezik balade prepun je [[turcizam]]a, što je i logično, uzme li se u obzir da i drama i balada počivaju na predlošku stvarnoga događaja koji se dogodio za vrijeme tzv. [[Kandijski rat|kandijskoga rata]] ([[1645]].-[[1669]].), a kao "''dugotrajan i tegotan po svojim razaranjima, ostao je duboko upamćen u svijesti stanovništva [[dalmacija|Dalmacije]] zahvaćenog ratnim vihorima. Ratna zbivanja i njihovi protagonisti, poglavito vojni zapovjednici domaćega podrijetla, svoje su trajno mjesto pronašli u narodnoj epici junačkoga obilježja. <ref>http://www.zrs-kp.si/konferenca/govorica/avtorji/Lovorka_C.htm Lovorka Čoralić, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, HR</ref>
Pjesma je izvorno na ikavici. Prenoseći se s koljena na koljeno izmjenjivala se, što je doprinijelo jezičnoj i sadržajnoj neujednačenosti njezinih inačica, no ipak nije izmijenilo opis i tijek glavnih događaja i likova.<ref name="vidanec"> </ref> Jezik pjesme prepun je [[turcizam]]a, što je logično zbog vremena i prostora u kojem je nastala. Započinje [[slavenska antiteza|slavenskom antitezom]] (pitanjem, negacijom tog pitanja i potvrdnim odgovorom):<ref name="zelenikabukvić"> </ref>
Povijesno se može ustvrditi da je pri kraju toga rata čovjek zvan Asan-aga Arapović, velmoža i vlasnik sela Zagvozda, Župe i Grabovca bio teško ranjen. On je muž nesretne žene koja se po njemu zvala Asanaginica. <ref>http://www.centar-fm.org/index.php/component/content/article/122 Dafne Vidanec, Hasanaginica od Fortisa do Ogrizovića</ref>
:Što se bili u gori zelenoj?
:al{{fusg|fusnota2}} su snizi, al su labutovi?
:da su snizi, već bi okopnili,
:labutovi već bi poletili:
:ni su snizi, nit su labutovi,
:nego čator age Asan age.
Balada je nastala u [[Imotska krajina|Imotskoj krajini]], na mjestu odakle se u daljini naziru sjeverni visovi planine [[Biokovo]] (1762 m). Radnja se zbiva u Vrdolu, današnjem [[Zagvozd]]u i [[Župa (selo)|Župi]] gdje je Asan-aga Arapović imao velika imanja. Temelji Asan-agine kule postoje i danas, kao i mjesto gdje je Asanagica sahranjena. Njen grob leži u blizini ruševina kule, kraj tri bunara odakle je zahvaćala vodu.
Fortis nije toliko poznavao hrvatski jezik kako bi u pjesmi mogao do kraja prepraviti ikavske oblike, već se pretpostavlja da mu je u prijevodu pomagao neki tamošnji čovjek. Fortis je ostvario jedino preinaku ikavizama u jekavizme, ali ne do kraja pjesme. Njegovu ''Asanaginicu'' do kraja je poijekavio i poštokavio [[Vuk Karadžić]]. Nikada nije našao pjevača ''Asanaginice'', pa je u prijevodu stavljao stanke po vlastitom ukusu, kako bi zvučala više "srpski". Preveo ju je proglasivši je srpskom književnošću.<ref name="wolff">Larry Wolff: ''[http://books.google.com/books?id=B2LFRiT1nfYC&pg=PA191&dq=hasanaginica#v=onepage&q=hasanaginica&f=false Venice and the Slavs: The Discovery of Dalmatia in the Age of Enlightenment]'' (books.google.com) {{en icon}}</ref>
Povrede koje se spominju u baladi, Asan-aga je zadobio u borbi s kršćanskim odmetnicima ([[1645]].-69.). Dok je ležao ranjen, njegova žena Fatima Arapović (rođ. Pintorović) nije ga nijednom posjetila, "od stida" kako navodi pjesma. To je bilo u jednom jako patrijarhalnom vremenu gdje se smatralo da je ženino mjesto u kući s djecom. No, Asan-aga se naljutio i poslao ženi poruku da da ga ne čeka na dvoru te da se vrati svojoj majci u [[Klis]]. Ona ga ipak čeka i nada se da će se predomisliti, no on je, pošto je došao, tjera s dvora.
Fortis ju je nazivao ''de' Morlacchi'': "[[Morlaci|morlačkom]]" (Morlaci su [[Vlasi|vlaška]] nomadska etnička skupina u jadranskom zaleđu, potomci Ilira, Tračana, rimskih kolonizatora), no danas je svojom kulturnom tekovinom smatraju [[Hrvati]], [[Bošnjaci]] i [[Srbi]].
To se događa najvjerojatnije između [[1645]]. i [[1648]]. Fatimin brat, beg Pintorović, mimo njene želje, ugovara brak sa "imotskim kadijom". To je bio jedan od bogatijih Imoćana te je beg Pintorović htio izvući osobnu korist iz toga braka.
==Radnja==
''Asanaginica'' sadrži priču o [[Bošnjaci|bošnjačkoj]] plemenitaškoj [[obitelj]]i Arapović (to se prezime u baladi ne spominje). Iako je teško znati što se stvarno dogodilo, sigurno je da su Asanaga Arapović, velmoža i vlasnik sela Vrdola (blizu današnjeg [[Zagvozd]]a), Župe i Grabovca, žena mu Asanaginica (rođ. Pintorović) i njezin brat beg Pintorović postojali. Radnja se zbiva na nekom od Asanaginih posjeda, najvjerojatnije između [[1645.]] i [[1648.]]: Asanaga je ranjen bolovao; posjećuju ga majka i sestra, a supruga Asanaginica se ne usuđuje - "od stida", kako navodi pjesma, te ga s petero djece čeka u kući.<ref name="juroš">Ivan Juroš: ''[http://www.imotski.hr/imotski.hr/balada-asanaginica.htm Balada "Asanaginica"]'' (www.imotski.hr)</ref> Kad je ozdravio, poručio joj je da ga ne čeka "ni u dvoru ni u rodu". Prestrašena, ona se začuvši konjski topot krene baciti s prozora, ali joj kćeri kažu da ne ide Asanaga, već njen brat, beg Pintorović. On joj odmah daje "pismo oprošćenja", razvrgnuće braka, te je vodi kući. Za tjedan dana počinju prošnje, a Pintorović je, iz vlastite koristi, daje imotskom kadiji koji je najbogatiji. Asanaginica tada već mnogo pati za svojom djecom. Zaustavlja svatove kraj dvora da ih vidi i da se oprosti od njih. Asanagina zavist, ljubomora i zloba<ref name="juroš"> </ref> tada se ispoljava kad doziva djecu:
:"Hod'te amo, sirotice moje
:kad se neće smilovati na vas
:majka vaša, srca arđaskoga!"
Asanaginica je tada već psihički slomljena žena koja pati za svojom djecom. Zaustavila je svatove kraj dvora da vidi djecu i da se oprosti od njih. Asan-agina surovost tada se primjećuje kad doziva djecu: "sirotice svoje koje majka neće ni da pogleda."
Ona prihvaća da je Asan-aga bez ikakve krivnje potjera, da je odvoji od petero djece; prihvaća novu udaju jer je njezin brat obvezan ponovno je udati, ali nakon susreta s djecom i tih riječi više nesreće ne može izdržati: pada na zemlju te umire od bola i nepravde, čime balada završava:
:"Kad to čula Asanaginica
:bilim licem zemlji udarila,
:uput se je dušom rastavila
:od žalosti gledajuć sirota."
Njeno srce nije moglo više izdržati i pada na zemlju te umire od bola i nepravde gledajući u svoju djecu:
===Lik Asanaginice ===
U pjesmi se ne zna pravo Asanaginičino ime, te je ona poznata samo kao "Asan-agina žena", što je odraz tadašnjeg veoma patrijarhalnog vremena. Iako je žena odgajala djecu, ona su pripadala mužu, pa ih je on mogao odvojiti od majke, što je Asanaga učinio.<ref name="efs"> ''[http://www.efs.edu.jonkoping.se/bos_hasanaginica.htm H A S A N A G I N I C A]'' (www.efs.edu.jonkoping.se) </ref>
<center>
Asanaginica je prikazana pozitivno; ona je dobra žena iz dobre obitelji. U svemu je žena svog vremena i želi biti upravo kakva to vrijeme nalaže: stidljiva, prisebna, suzdržana.<ref name="vujević"> </ref> Nije otišla mužu dok je bio ranjen jer taj odlazak nužno uključuje izraze ljubavi, koji su ženi potpuno nedopustivi ako želi biti "dobra". Stid jest tadašnji društveni imperativ, a odlazak mužu u šator je poricanje tog imperativa kojim bi ona prestala biti "dobra kada i od roda dobra".<ref name="vujević"> </ref>
''Uput se je s dušom rastavila''<br />
''Od žalosti gledajuć sirota!''
</center>
Teško je znati šta se od ovoga stvarno dogodilo, možda sve, a možda samo poneki fragmenti. Ipak, zna se da su sljedeće osobe stvarno postojale:
Njezin lik je jedna od interpretacija književnog simbola skrbne majke i čestite žene patnice, odnosno tragične osobe. Ovo budi jasnu asocijaciju na grčku [[tragediju]], književnu formu prepoznatljivu po tragičnom junaku ili junakinji, kao što je [[Sofoklo]]va ''[[Antigona]]''.<ref name="vidanec"> </ref>
* Asan Arapović - Asan-aga
===Asanaga===
* Asanaginica - Fatima Arapović (''rođ. Pintorović''), Asan-agina žena
Boje spomenute i ponovljene u prvoj kitici mogu imati preneseno značenje: [[zeleno]] je mir, sklad, harmonija, a [[bijelo]] (nepogodna boja za ratni šator) koje ga remeti ovdje predstavlja sramotu i stid, za razliku od svog poznatijeg značenja nevinosti i čistoće. To i Asanagi kasniji postupci govore o njegovom karakteru: on je čovjek ograničenog razmišljanja, vjerojatno nižeg porijekla iako sada moćan, nepovjerljiv prema supruzi.<ref name="efs"> </ref> Nalog o tjeranju Asanaginice izdao je u stanju regresije, djetinjasto, razmaženo.<ref name="vujević"> </ref> No budući da je to rekao usmeno, vijest se raširila, i nije je mogao povući bez javnog kajanja, za koje nije imao moralne snage.
* beg Pintorović, brat Fatime Arapović
Također postoje ostatci Asan-aginih dvora i kule, kao i Fatimin grob u blizini.
=== Stvarni događaji ===
Vjerojatno je da balada počiva na predlošku stvarnoga događaja koji se dogodio za vrijeme [[Kandijski rat|kandijskoga rata]] ([[1645.]]-[[1669.]]) koji je kao dugotrajan, tegotan i razoran ostao duboko upamćen u svijesti [[Dalmacija|dalmatinskog]] stanovništva. Ratna zbivanja i njihovi protagonisti, poglavito vojni zapovjednici domaćega podrijetla ostaju zabilježeni u narodnoj epici junačkog obilježja.<ref>Lovorka Čoralić: ''[http://www.zrs-kp.si/konferenca/govorica/avtorji/Lovorka_C.htm ZLOИIN ILI JUNAЉTVO? – KANDIJSKI RAT U DALMACIJI PREMA KRONICI ЉIBENSKOG POVJESNIИARA FRANJE DIVNIЖA]'' (www.zrs-kp.si)</ref>
Književnik iz BiH [[Alija Isaković]] iznio je zanimljivu konstataciju, koju ne bi trebalo isključiti, iako je izrečena napola u šali, da je baladu mogla napisati i sama Asanaginica (Fatima Arapović) nemajući kome drugom ispričati svoju bol i patnju za djecom.
Povijesno se može ustvrditi da je pri kraju toga rata Asanaga Arapović zadobio teške povrede u borbi s [[kršćani|kršćanskim]] odmetnicima između [[1645.]] i [[1669.]] Temelji Asanagine kule postoje i danas, kao i mjesto gdje je Asanagica sahranjena. Njen grob leži u blizini ruševina kule, kraj tri bunara odakle je zahvaćala vodu.
==Izdanja==
=== Prvo izdanje ===
Balada je prvi put tiskana i objavljena u Fortisovoj knjizi ''Viaggo in Dalmazia'' ("Put po [[Dalmacija|Dalmaciji]]") u [[Mletci|Mletcima]] 1774. Uz prijevod na [[talijanski]] zabilježen je i izvornik, napisan na način kako bi ga pročitali talijanski govornici, stoga je naslov glasio ''Xalostna pjesanza plemenite Asan-Aghinize'' - Žalosna pjesanca (pjesma) plemenite Asanaginice. Fortis je u svom djelu od drugih hrvatskih narodnih pjesama cjelovito zapisao samo ''Asanaginicu'', pa je moguće da takav izbor svjedoči o njegovoj ocjeni umjetničke vrijednosti.<ref name="vidanec"></ref> Zahvaljujući ovom izdanju ''Asanaginica'' je postala poznata zapadnom svijetu.<ref name="wolff"> </ref>
===Prijevodi===
Pjesma je na svjetske i druge jezike entuzijastično<ref name="burkhart">Dagmar Burkhart: ''[http://www.sciencedirect.com/science?_ob=ArticleURL&_udi=B6VBR-4KYR6S4-4&_user=10&_rdoc=1&_fmt=&_orig=search&_sort=d&_docanchor=&view=c&_searchStrId=1104718651&_rerunOrigin=google&_acct=C000050221&_version=1&_urlVersion=0&_userid=10&md5=19e9439b98df3daad64112b74c55e2a4 Paradoxical communication: The Bosnian oral ballad ‘Hasanaginica’ as a pretext for literary texts]'' (www.sciencedirect.com) {{en icon}}</ref> prevođena (danas na ukupno 40-ak jezika), postajući dio europske i svjetske [[književnost]]i<ref name="zelenikabukvić"> </ref> još u 18. stoljeću. Prevodili su je mahom poznati književnici poput Goethea, Scotta, Puškina, Mériméea itd., a ona je djelovala na sve njih, doprinoseći [[Europa|europskom]] [[romantizam|romantičarskom]] pokretu.<ref>Duško Kečkemet: ''[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20040729/feljton01.asp Pjesma koju je volio mladi Goethe]'', feljton (arhiv.slobodnadalmacija.hr)</ref>
{|class="sortable wikitable"
|+Prvi prijevodi ''Asanaginice''<ref>''[http://www.modrojezero.org/docs/history/fortis_hasanaginica.html The Ballad of Hasanaginica]'' (www.modrojezero.org) {{en icon}}</ref>
!Prevoditelj
!Jezik
!Godina
!Napomena
|-
|Alberto Fortis
|talijanski
|1774.
|
|-
|[[Clemens Werthes]]
|[[njemački]]
|[[1775.]]
|anonimno
|-
|[[Johann Wolfgang Goethe]]
|njemački
|[[1779.]]
|također [[1778.]] anonimno
|-
|anonimno
|[[francuski]]
|[[1778.]]
|
|-
|[[Ferenc Kazinczy]]
|[[mađarski]]
|[[1789.]]
|objavljeno [[1813.]]
|-
|[[Đuro Ferić]]
|[[latinski]]
|[[1798.]]
|
|-
|[[Walter Scott]]
|[[engleski]]
|1798. ili [[1799.]]
|nije objavljeno do [[1924.]]
|-
|[[John Boyd Greenshields]]
|engleski
|[[1800.]]
|
|-
|[[Charles Nodier]]
|francuski
|[[1813.]]
|
|-
|[[Samuel Roznay]]
|[[češki]]
|1813.
|objavljeno [[1818.]]
|-
|[[Vuk Stefanović Karadžić]]
|[[srpsko-hrvatski]]
|[[1814.]]
|ponovno [[1846.]]
|-
|[[Kazimierz Brodzinski]]
|[[poljski]]
|[[1819.]]
|
|-
|[[Aleksandr Hristoforovič Vostokov]]
|[[ruski]]
|[[1827.]]
|
|-
|[[John Bowring]]
|engleski
|1827.
|
|-
|[[Prosper Mérimée]]
|francuski
|1827.
|
|-
|[[Johan Ludvig Runeberg]]
|[[švedski]]
|[[1830.]]
|
|-
|[[Gerard de Nerval]]
|francuski
|1830.
|
|-
|[[Jakob Zupan]]
|[[slovenski]]
|[[1832.]]
|
|-
|[[Claude Fauriel]]
|francuski
|1832.
|
|-
|[[Aleksandar Sergejevič Puškin]]
|ruski
|[[1835.]]
|objavljeno [[1855.]]
|-
|[[Adam Mickiewicz]]
|francuski
|[[1841.]]
|
|}
==Obrade u umjetnosti==
[[Datoteka:Kostim Nine Vavre kao Hasanaginice MGZ 080209.jpg|mini|150px|Kostim dramske umjetnice [[Nina Vavra|Nine Vavre]] kao HasanaginiceHasanagnice, [[Zagreb]], oko 1909. godine u [[Muzej grada Zagreba|Muzeju grada Zagreba]]. Kostim je izrađen za praizvedbu ''Hasanaginice'' [[9. siječnja]] [[1909.]] ugodine, kada je Nina Vavra nastupila [[Zagreb]]u (naslovnoj ulozi Hasanaginice, a [[MuzejAndrija grada ZagrebaFijan]]) kao Hasan-aga.]]
Narodna balada ''Asanaginica'' doživjela je jednu [[opera|opernu]] obradu, te tri dramske:<ref name="burkhart"> </ref>
*[[Milan Ogrizović|Milana Ogrizovića]] [[1909.]], pod naslovom ''Hasanaginica'';
*[[Ljubomir Simović|Ljubomira Simovića]] [[1976.]], pod naslovom ''Hasanaginica'';
*[[Tomislav Bakarić|Tomislava Bakarića]] [[1991.]], pod naslovom ''Hasanaga''.
=== ''Hasanaginica'', drama u HNK u Zagrebu ===
Hasanaginica, [[Glumacdrama]] iu [[redatelj]]stihovima [[MustafaMilan Ogrizović|Milana NadarevićOgrizovića]], režiraoishodišni je svojutekst verzijuna baladetemelju okvirnokojeg seje držeći[[glumac]] i Ogrizovićeve[[redatelj]] [[drama|drameMustafa Nadarević]] unapisao stihovima,svoju sverziju posebnimslavne naglaskombalade, nazapisane suprotnosti1774. dvoragodine, io čaršije.<reftužnoj name="teatar">''[http://teatar.hr/732/hasanaginica/sudbini Hasanaginica]''žene (teatarturskog age.hr)</ref> Smještena u bezvremenski okvir, govori Hasanaginica priča o čaršiji, Hasanaginu dvoru, ljubavi aginice i njezinu ponosu, a u priči se isprepliću dva vremena - sadašnje i Asanaginovrijeme Hasanage,<ref name="teatar"> </ref> povezujući ljudske sudbine kroz vrijeme.<ref name="hnk">''[http://www.hnk.hr/hr/drama/hasanaginica Hasanaginica]'' (www.hnk.hr), [[Wikipedija:Dopuštenja_za_korištenje_sadržaja#Hrvatsko_narodno_kazalište_u_Zagrebu|s dopusnicom HNK u Zagrebu]] </ref>
PremijeraHasanaginica predstaveu izvedbi Drame [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu|Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu]] (premijera predstave bila je [[21. travnja]] [[2006.]], agodine) jedna je od najizvođenijih dramskih predstava u nekoliko prijašnjihproteklih sezona, izvedbama ne samo u [[Zagreb]]u, nego i na brojnim gostovanjima širom [[Hrvatska|Hrvatske]].<ref name="hnk"> </ref>
Osvojene nagrade za predstavu ''Hasanaginica'':<ref name="hnk"> </ref>Hasanaginice
* ''[[Nagrada Tito Strozzi]]'' Mustafi Nadareviću za režiju i ulogu Hasanage u sezoni [[2005.]]/[[2006.]]
* Nagrada publike ''Milan Begović'' na 17. [[Marulićevi dani|Marulićevim danima]]
* Nagrada ''Marul'' Diani Kosec-Bourek za kostimografiju
* Nagrada ''Fabijan Šovagović'' [[Alma Prica|Almi Prici]] za najbolju glumicu, Festival glumca u Vinkovcima, [[2007.]]
* Nagrada Fabijan Šovagović Mustafi Nadareviću za najboljeg glumca, Festival glumca u Vinkovcima, 2007. <ref>[http://www.hnk.hr/hr/drama/hasanaginica HNK, drama Hasanaginica] [[Wikipedija:Dopuštenja_za_korištenje_sadržaja#Hrvatsko_narodno_kazalište_u_Zagrebu|s dopusnicom HNK u Zagrebu]]</ref>
**Mustafi Nadareviću za najboljeg glumca,
**[[Alma Prica|Almi Prici]] za najbolju glumicu.
=== ''Asanaginica'', prva bošnjačka opera ===
''Asanaginica'' je služila i kao predložak za prvu [[bošnjačka opera|bošnjačku operu]], koja jea premijerno je izvedena u [[Sarajevo|Sarajevu]] [[2000.]] godine. Libreto je napisao [[Nijaz Alispahić]], glazbu je skladao [[Asim Horozić]], aredatelj režiraoje jebio [[Sulejman Kupusović]]. U naslovnoj ulozi nastupila je primadona sarajevske Opere [[Amila Bakšić]], a kao imotski kadija pojavljuje se poznati bh. tenor [[Jasmin Bašić]].
==Bilješke ==
#{{fusd|fusnota1}} Glas "H" u naslovu možda je dodao Karadžić, a moguće je da je izvorno postojao pa se izgubio u govoru seljaka ili kasnije u Fortisovoj prepisci.
#{{fusd|fusnota2}} Umjesto ove (danas suprotne) zamjenice ''al'' (odn. ''ali'') u današnjem se govoru koristi ''ili''. Tako je značenje stiha ''Ili su snijezi, ili su labudovi'', tj. upitno ''Jesu li snijezi, ili su labudovi?''.
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
===Tekst===
*[http://www.modrojezero.org/docs/history/fortis_hasanaginica.html O Asanaginici {{en icon}}]
*[http://www.efs.edu.jonkoping.se/images/Image62.gif Ostatci Asan-agine kule] <!-- pronaći ili staviti sliku na commons-->
=== Ostali projekti ===
{{WProjekti
|commons =
|wikicitat =
}}
[[Kategorija:Književna djela]]
<!-- interwiki -->
[[Kategorija:Hrvatska književna djela]]
[[bs:Hasanaginica]]
[[en:Asanaginica]]
| 