Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva: razlika između inačica

Sudbina ovoga je tada nevažnog austrijskog nadvojvode naglo se poboljšala katastrofalnom [[Mohačka bitka|bitkom kod Mohača]] [[1526]]. kada su trupe Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva uništene od Turaka i u kojoj je poginuo i ugarsko-hrvatski i češki kralj [[Ludovik II.]]. Ferdinand je sada pretendirao na ta prijestolja. Njegov djed car Maksimilijan I. je naime još [[1491]]., a što je ponovo potvrđeno [[1515]]. sklopio s tadašnjim ugarsko-hrvatskim i češkim kraljem [[Vladislav II. Jagelović, ugarsko-hrvatski i češki kralj|Vladislavom II.]] nasljedni ugovor prema kojemu su Vladislava, umre li bez muškog potomka, u njegovim zemljama trebali naslijediti [[Habsburgovci]]. Ugovor je zapečaćen i Ferdinandovim vjenčanjem 1521. s Anom Jagelović, kćerkom Vladislava II. te Ferdinandove sestre Marije za Vladislavova sina i budućeg kralja Ludovika.

Ferdinand je [[1. siječnja]] [[1527]]. na saboru u [[Cetinski Sabor|Cetingradu]] izabran za hrvatskoga kralja. Hrvatsko plemstvo se pri izboru najviše vodilo praktičnim razlozima. Očekivalo je naime da će Ferdinand braniti Hrvatsku tada teško ugroženu od [[Turci|Turaka]]. U Ugarskoj se stanje zakompliciralo. Manji dio plemstva izabrao je Ferdinanda [[16. prosinca]] 1526. u [[Bratislava|Požunu]] za ugarskog kralja, dok se veći dio zemlje zajedno sa [[Slavonija|Slavonijom]] priklonio erdeljskom vojvodi [[Ivan Zapolja|Ivanu Zapolji]]. Ferdinand je bez problema [[24. listopada]] 1526. godine izabran za češkog kralja i okrunjen [[24. veljače]] 1527. u [[Prag]]u.