Inačica od 1. ožujka 2010. u 14:26 uredi 93.86.209.234 (razgovor) Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 2. ožujka 2010. u 08:59 uredi ukloni ovu izmjenu Dtom (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 14.559 edits m Uklonjena promjena suradnika 93.86.209.234, vraćeno na zadnju inačicu suradnika Kubura Novija izmjena →
Redak 3: '''[[Mišići]]''' su djelatni aktivni pokretači našeg tijela. U ljudskom ih tijelu ima više od 500, a zajedno s [[kosti]]ma oni pokreću ljudsko tijelo te čine sustav organa za kretanje. Oni opuštanjem i stezanjem pokreću kosti. Radom mišića upravlja središnji živčani sustav. Svi tjelesni mišići čine oko 40% mase ljudskog tijela, a mišićna masa [[Muškarac\|muškarca]] u prosjeku je oko 15% veća od one u [[žena]]. == Vrste mišića s== Mišiće izgrađuje mišićno tkivo koje može biti: Redak 11: '''Srčano mišićno tkivo''' je poprečnoprugasto uzdužno povezano. Ujednačeni [[srce\|srčani]] ritam kontrolira [[Živčani sustav#Autonomni živčani sustav\|autonomni živčani sustav]] i [[hormoni]], stoga jedino oni mogu utjecati na njegov izmijenjeni rad. '''Glatko mišićno tkivo'''~~(grok)~~ kontrolirano je autonomnim [[Živčani sustav\|živčanim sustavom]] ili [[hormoni]]ma. Građeno je od vretenastih stanica s jednom jezgrom. Bez glatkih mišića [[hrana]] ne bi mogla prolaziti tijelom, a [[mokraćni mjehur]] funkcionirao bi sasvim drugačije. S embriološkog aspekta jako je bitno razlikovati mišiće po njihovu postanku. Svi skeletni ([[poprječnoprugasti mišići\|poprječnoprugasti]], voljni) mišići nastaju iz [[paraksijalni mezoderm\|paraksijalnog mezoderma]] (svi osim mišića šarenice koji nastaju iz ektoderma očnog vrča). [[Glatko mišićje\|Glatko]] i [[srčano mišićje]] nastaju od [[visceralni mezoderm\|visceralnog mezoderma]].~~(cvrc)~~ == Građa mišića ==

Ljudski mišići: razlika između inačica