Jaka nuklearna sila: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
mNema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
'''Jaka nuklearna sila''' ili '''jaka sila''' je fundamentalna sila koju prenose [[gluon]]i, a djeluje na [[kvark]]ove, antikvarkove i same gluone. Njezina posljedica je i privlačenje između nukleona ([[proton]]a i [[neutron]]a), tzv. [[rezidualna jaka nuklearna sila]] koju prenose [[mezon]]i.
To je najmoćnija [[sila]] u prirodi. Jača je od [[elektromagnetizam|elektromagnetske]] i zbog nje se protoni drže zajedno u [[atomska jezgra|jezgrama atoma]]. Djeluje samo na vrlo malim udaljenostima. Kod teških atoma jezgra se raspada jer je elektromagnetska sila koja razdvaja čestice istog naboja ukupan zbroj sila svih prisutnih protona i nadjačava rezidualnu jaku nuklearnu silu koja djeluje samo na susjedne čestice (protone ili neutrone) i drži ih skupa. Neutroni su ovdje samo posrednici koji onemogućavaju direktan kontakt između protona.
Ako su dva nukleona udaljena više od 2x10^-15 m, među njima više ne djeluje jaka sila. Ona se pojačava ulaskom preko graničnog praga sile, a najjača je pri udaljenosti 10^-15 m. Naš znanstvenik [[Ruđer Bošković]] prvi je grafički prikazao djelovanje jake sile ovisno o udaljenostima, nevjerojatno je da se njegov graf u potpunosti poklapa s današnjim saznanjima.
Međutim, ako se nukleoni približe preko granice gdje je sila najjača, onda će ona početi slabjeti da bi kod točke od oko 0.5x10^-15 m postala odbojna. Jaka sila puno je snažnija od električne sile. Pri 10^-15 m jača je oko 100 puta. Za usporedbu osnovnih fundamentalnih sila uzmimo da je jakost jake sile 1. Pri tome bi jakost električne iznosila 10^-2 a gravitacijska 10^-40. Proces atomske fisije temelji se na propustima jake sile zbog slabljenja na kratkim udaljenostima, a on ljudima omogućuje dobivanje energije u nukearnim elektranama ali i stvarnje razornih oružja poput atomske bombe.
{{fundamentalne interakcije}}
| |||