Razlika između inačica stranice »Autokracija«

Dodana 1.382 bajta ,  prije 11 godina
dopuna
m (sitno)
(dopuna)
'''Autokracija''' (iz [[Starogrčki jezik|starogrčkog]] αυτοκρατία (''autos'' = ''vlastiti'' i ''krateín'' = ''vladavina''; autokrator »bezgranični gospodar«) označava, doslovno prevedeno, ''samo-vlast''. Oblik je države i gospodstva, po kome državni poglavica spaja u svojoj ruci zakonodavnu, izvršnu i pravosudnu vlast, nije vezan uz sudjelovanje niti uz ustavan nadzor drugih državnih organa, pa u smislu nauke Machiavellijeve i Hobbesove vlada neograničeno. Njegovo je vladanje neodgovorno samovladanje, kakvo se odrazuje u apsolutnoj monarhiji ili u trajnoj diktaturi. Zbog toga se naziv autokracije redovito uzimlje u istom značenju kao i apsolutizam.
== Definicija i tipologija ==
 
Autokracija je [[politički sustav]] u kojem se sva [[vlast]] i ovlasti u [[država|državi]] nalaze u rukama jedne osobe (npr. [[diktator]]a) ili skupine ([[Politička stranka|političke stranke]], [[hunta|hunte]]) bez sudjelovanja [[narod]]a.
 
Autokracijama mogle bi se označiti istočne despocije, kneževska gospodstva u [[Europa|Europi]] od [[16. stoljeće|16.]] do [[18. stoljeće|18. stoljeća]]; na njih nalikuje rimski cezar i ruski car kao »samodržac svih Rusa« do časa, kad je [[Rusija]] krenula putem ustavnosti. Autokratskom načelu stavila se nasuprot težnja naroda, da sam odlučuje u državi ili barem da sudjeluje kod izgradnje i uređivanja državnih prilika, a ta je težnja s napretkom civilizacije i modernog svjetskog nazora sve to više preotimala maha.
 
Ova je težnja zadala teške udarce autokraciji u svim onim zemljama, u kojima postojaše neka jača politička organizacija ili razvijeniji državni poredak. Da li bi se kod primitivnih naroda moglo govoriti o autokraciji, sporno je pitanje zbog toga, što u njihovoj sredini zapravo nema izgrađenog državnog poretka.
 
== Izvori ==
{{hrvenc}}
 
[[Kategorija:Politika]]