Bršadin: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 19:
|slika_opis =
}}
'''Bršadin''' je naselje u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]], u sastavu Općine [[Trpinja]], [[Vukovarsko-srijemska županija]].
Staro srednjovjekovno naselje postojalo je već 1279. godine, ali se tada pominje kao Boršod (mađ. Bőrsód). Ovaj podatak govori o tome da su ga, u ta vremena, najvjerojatnije osnovali mađarski naseljenici. I do današnjih dana nije samo ime naselja promenjeno, nego i njegov položaj. Naime, spomenuto se naselje u to vrijeme nalazilo kilometar zapadnije, prema selu Pačetin.<ref>http://www.trpinjacafe.com/index.php?option=com_content&task=view&id=12&Itemid=89</ref>
Vremenom, selo se pomicalo prema Vuki, da bi konačno zauzelo današnji položaj. Naziv Boršod vremenom se mijenjao, dopunjavao i oblikovao, da bi par stoljeća kasnije dobio i do danas zadržao svoj konačni oblik.
Krajem XV. stoljeća selo je opustošeno pod turskom najezdom. Zapisi govore da je 1697. godine Bršadin bio naseljen, ali se ne navodi tačno što se do tada događalo. U njega su doseljeni Srbi s gornjih tokova rijeka Drine i Neretve, kao i sa Pive, Tare i Lima. Bježeći pred turskom najezdom, dio stanovništva se u selu najvjerojatnije zadržao i poslije Velike seobe Srba pod patrijarhom Arsenijem Čarnojevićem.
Godine 1733. u Bršadinu je živjelo četrdesetak obitelji, da bi 1766. taj broj iznosio 63, a 1791. godine 81 s 478 stanovnika. Do 1808. godine broj stanovnika porastao je na 513.
Crkva je postojala i prije 1733. ali je već tada po svom opisu bila stara i trošna. Ovu skromnu drvenu crkvu polovinom XVIII. stoljeća zamijenila je nova, zidana crkva, koju je 1. siječnja 1750. posvetio episkop pakrački Sofronije Jovanović.
Godine 1903. u selu su 152 kućanstva s 868 stanovnika, od čega 837 Srba, 27 Mađara i 4 Židova.
Tokom Prvog svjetskog rata u Bršadinu je bila smještena austrougarska vojna bolnica sačinjena od drvenih baraka, pa je selo prilično poznato i po nazivu koji je tada steklo – Drveni Beč.
U Drugom svjetskom ratu selo je jedno vrijeme bilo okupirano od strane njemačkih nacista, te je antifašistički pokret pod vodstvom Vase Đurđevića Turčina u oslobađanju sela i uže okoline odigrao veliku ulogu. Vaso Đurđević, koji je poginuo u borbi, danas se slavi kao narodni heroj, te se u centru sela, pored Doma kulture, nalazi i njegova bista, a i glavna ulica nosi njegovo ime.
Godine 1910. Bršadin ima 1142, a 1971. ima 1764 stanovnika. Nakon Drugog svjetskog rata broj stanovnika ponovo naglo raste, čemu je razlog progresivno doseljavanje Srba iz Bosanske Posavine, koji su u Bršadin došli uglavnom u potrazi za radnim mjestom u tada velikom kombinatu gume i obuće Borovo. Podataka o posljednjem predratnom popisu 1991. godine nema, ali je deset godina ranije u Bršadinu živelo 2093 stanovnika, od kojih se oko 80% izjasnilo kao Srbi.
Od sportskih klubova, aktivan je nogometni klub "Bršadin", koji je trenutno član Druge županijske lige, te šahovski klub "Bršadin", također sudionik Pete republičke lige. Od društvenih organizacija, tu su lovačko društvo "Fazan", kulturno-umjetničko društvo "Vaso Đurđević", klub mladih, te udruženje umirovljenika.
U centru sela nalazi se još i stara zgrada područne osnovne škole "Siniša Glavašević", u zgradi nekadašnje mjesne zajednice smješteno je i područni odsjek trpinjskog vrtića Liliput. U istoj zgradi nalaze se još i pošta, prostorije šahovskoga kluba, matičar, te stomatološka ordinacija. Pored ovog objekta je i medicinska ambulanta. Nedaleko od zgrada škole i mjesne zajednice nalazi se i već spomenuti crkveni hram posvećen Svetom Arhangelu Gavrilu.
==Stanovništvo==
| |||