Divovska lignja: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m {{dodaj taksokvir}} |
taks. |
||
Redak 1:
{{Taksokvir
| boja = pink
| naziv = Giant squid
| slika = Divovska_lignja.jpg
| slika_širina = 250px
| slika_opis = Divovska lignja
| regnum = [[Životinje|Animalia]]
| phylum = [[Mekušci]]
| classis = [[Glavonošci|Cephalopoda]]
| subclassis = [[Coleoidea]]
| ordo = [[Teuthida]]
| subordo = [[Oegopsina]]
| familia = '''Architeuthidae'''
| familia_autorstvo = [[Georg Johann Pfeffer|Pfeffer]], [[1900]]
| genus = '''''Architeuthis'''''
| genus_autorstvo = [[Japetus Steenstrup|Steenstrup]], [[1857]]b
| razdioba_stupanj = [[Vrsta (taksonomija)|Vrste]]
| razdioba =
''[[Architeuthis dux]]''<br>
''[[Architeuthis hartingii]]''?<br>
''[[Architeuthis japonica]]''?<br>
''[[Architeuthis kirkii]]''?<br>
''[[Architeuthis martensi]]''<br>
''[[Architeuthis physeteris]]''?<br>
''[[Southern Giant Squid|Architeuthis sanctipauli]]''<br>
''[[Architeuthis stockii]]?''
}}
'''Divovske lignje''' su sve do polovice 19. vijeka prije spadale u knjige s bajkama, nego u [[zoologija|zoologiju]]. Iako se već stoljećima izvještavalo o susretima s divovskim lignjama, to se u glavnom s porugom pripisivalo "mornarskim pričama" i smatralo legendama. Čak i nalazi nasukanih lignji dužih od 10 metara nisu uzimani ozbiljno. Danas se zna, da te životinje doista postoje. Prvi znanstveni dokaz je bio "kljun" jedne životinje, koja se 1854 nasukala kod Jütlanda ( [[Danska]] ), i dospio u ruke [[prirodoslovac|prirodoslovca]] [[Japetus Steenstrup]]a . On je istražio "kljun" i prvi opisao divovsku lignju.
Divovske lignje su [[glavonožac|glavonošci]] s deset krakova raspoređenih oko usnog otvora. Dva od tih krakova preoblikovala su se u hvataljke a imaju i osjetilo dodira. Iz tog razloga svrstani su u [[desetokraka lignja|desetokrake lignje]]
Danas je jasno, da divovske lignje žive u svim [[ocean]]ima na [[Zemlja|Zemlji]]. Posebno često ih se izlovljava uz obale [[Norveška|Norveške]]
Životinje su prosječno dugačke između 6 i 12 metara, ali mogu biti dugačke i do 15 metara, a rijetko i više od 17 metara. Pretpostavlja se da kao svi [[glavonožac|glavonošci]] brzo raste i da već s tri godine dosegne težinu od 500 kila. Na obale sjeveroistočne [[Kanada|Kanade]] je 1933 naplavljena jedna mrtva životinja dužine 21,95 m. Na temelju čeljusti ili, kako ga češće zovu "kljuna" i očiju jedne lignje nađene u želucu [[ulješura|ulješure]] može se zaključiti da na još večim dubinama žive i veči primjerci. Oko je imalo promjer od 40 cm, pa se polazeći od toga zaključilo da su mogući i primjerci od oko 30 metara.
|