Gornja Dubrava (Zagreb): razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
→Povijest: +wikilink |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 13:
Gradska četvrt je osnovana Statutom Grada Zagreba [[14. prosinca]] [[1999.]], a u prethodnom ustrojstvu je postojala [[Općina]] [[Dubrava (kvart)|Dubrava]].
Po podacima iz [[2001.]] površina četvrti je 40,28 km<sup>2</sup>, a broj stanovnika 61 388.▼
== Povijest ==▼
GORNJA DUBRAVA
Naselje Dubrava (danas najnapučeniji dio četvrti) u pisanim se dokumentima prvi put spominje 1842. kada u njemu živi samo devet stanovnika. Tijekom cijele druge polovice 19. stoljeća broj žitelja toga naselja nije bio veći od 25. Intenzivnije naseljavanje toga područja potaknuto je tridesetih godina prošloga stoljeća poznatom Janekovićevom parcelacijom nešto više od 200 jutara zemljišta na prostoru između današnje ulice Dubrava, Avenije Gojka Šuška, Oporovečke i Grižanske ulice. Tadašnji je zagrebački tisak tu parcelaciju i nastajanje novog naselja "Dubravnik" popratio sljedećim riječima: "Predstoje svi uvjeti da Dubravnik kraj Zagreba postane najljepše, najpravilnije i najzdravije naselje naše periferije, odnosno novoga grada, čija budućnost leži na istoku."
Dubrava je sastavni dio grada Zagreba postala 1949. godine, kada je gradska međa pomaknuta s potoka Štefanovca na potok Trnavu. U srednjem vijeku Dubrava je bila crkveni posjed obrastao šikarom i šumarcima, a upravo je zbog toga cijelo područje dobilo ime Dubrava. Rudo Hribar je 1931. otkupio zemljište u Gornjoj Dubravi od Kaptola, a Vladimir Janeković 1935. obavio je parcelaciju , pa se taj prostor i danas naziva [[Janekovićevom parcelacijom]]. U Donjoj Dubravi nije bilo parcelacije, pa je njen izgled drukčiji.
Novo se naselje prvih godina gradi vrlo sporo jer u to doba na tom prostoru još nema nikakve komunalne infrastrukture. (Tek 1935. samo neznatni dio Dubrave dobiva električnu rasvjetu.) Rast se naselja ubrzava nakon II. svjetskog rata, čemu je bitno pridonijela gradnja tramvajske pruge od Maksimira do Dubrave. Godine 1949. započela je gradnja Studentskoga grada. Istodobno se gradi i sve više malih obiteljskih kuća. Tih je godina sagrađena i Pionirska željeznica koja je, pružajući se dolinom potoka Trnava od Studentskoga grada do Slanovca i susjedne Markuševačke Trnave, povezivala dio podsljemenskih naselja s novonastajućim središtem toga prostora.
Za razliku od užeg područja Dubrave, ako je suditi prema skromnim arheološkim nalazima, dijelovi podsljemenskog područja današnje gradske četvrti bili su nastanjeni već na početku naše ere. U pisanim dokumentima iz 13. i 14. stoljeća po prvi se put spominju najstarija naselja na tom prostoru, smještena na crkvenom posjedu: Čučerje (1201.), Oporovec (1217.), Branovec, Žugovec, Dankovec, Jalševec (1328.), Miroševec, Novaki i Novoselec (1334.). Granešina se spominje u 16. stoljeću, a tijekom 17. i 18. stoljeća još i Medvedski breg, Slanovec i Trstenik. U 19. stoljeću cijelo je to područje bilo administrativno podijeljeno na dvije općine koje su pripadale Kotaru Zagreb. Sjedišta tih općina, ujedno i župa, bila su Čučerje i Granešina. Prema sadržaju katastarske mape iz 1862. to su tada još bila sela i zaseoci s ne više od po nekoliko desetaka stambenih, mahom drvenih zgrada. Tako je selo Čučerje u to vrijeme imalo zidanu crkvu i školu, još četiri zidane zgrade i trideset gospodarstava razasutih po brežuljcima. Granešina pak tada ima dvadesetak stambenih zgrada, od kojih su samo tri zidane. U svim selima i zaseocima toga prostora 1869. živjelo je 3.600, a 1931. (u vrijeme nastajanja naselja Dubrava) – 6.600 stanovnika.
Godine 1971. ukupan broj stanovnika na području današnje Gornje Dubrave već je dosegao približno polovicu sadašnjega. No, za razliku od ne tako davna vremena prije toga, sada već tri četvrtine građana stanuje na užem prostoru Dubrave, a ukupno pučanstvo podsljemenskih naselja još ne doseže 8.000. Iznimno intenzivno naseljavanje na ovo područje ljudi, praktički sa cijelog prostora bivše Jugoslavije, nastavlja se sve do danas.
Iako je Gornja Dubrava oduvijek bila ponajprije rezidencijalna četvrt ili “spavaonica”, tijekom druge polovice prošloga stoljeća pročula se i po karakteristi?nim gospodarskim aktivnostima. U Studentskom je gradu nekoliko desetljeća radila Tvornica autobusa Zagreb, a koji kilometar zapadnije još i danas rade glasoviti Jadran-film i Croatia records (nekadašnji Jugoton). U Dubravi tradicionalno jako privatno poduzetništvo, posebice u trgovini i uslugama, u najnovije vrijeme doživljava izrazitu ekspanziju.
Na današnjem području Gradske četvrti Gornja Dubrava do 1994. je postojalo 17 mjesnih zajednica: Branovec-Jalševec, Čučerje, Dankovec, Dubec, Dubrava-Središte, Gornja Dubrava, Granešina, Granešinski Novaki, Klaka, Miroševec, Novoselec, Oporovec, Poljanice, Stari Retkovec, Studentski grad, Trnovčica i Zeleni brijeg. Dijelovi područja bivših mjesnih zajednica Poljanice i Stari Retkovec, južno od ulice Dubrava, pripadaju Gradskoj četvrti Donja Dubrava, dok Gradska četvrt Gornja Dubrava obuhvaća i manje dijelove nekadašnjih Mjesnih zajednica Maksimirska naselja (dio Avenije Gojka Šuška) i Markuševec (dio ulice Štefanovec).
Prije II. svjetskog rata naselje Dubrava administrativno je pripadalo općini Sesvete. Nakon rata na području današnje gradske četvrti Gornja Dubrava, osim područja Dupca, djeluju mjesni narodni odbori Čučerje, Degidovec, Granešina, Miroševec i Zagrebačka Dubrava, svi u sastavu Kotara Zagreb. Područje kasnije mjesne zajednice Dubec tada pripada Mjesnom narodnom odboru Sesvete, također u sastavu Kotara Zagreb. Već potkraj 1947. područje MNO Zagrebačka Dubrava pripojeno je Gradu Zagrebu, a dvije godine kasnije dijelom Grada Zagreba postao je i dio područja MNO Granešina. Na tom, južnom dijelu područja Gornje Dubrave 1951. je oformljen XI. rajon Grada Zagreba. Nakon ukidanja rajona, 1952., na prostoru Gornje Dubrave egzistiraju dvije općine: Dubrava kao periferna općina u okviru Grada Zagreba i Granešina kao općina u Kotaru Zagreb. Općina Dubrava već u to vrijeme obuhvaća i cijelo područje današnje gradske četvrti Donja Dubrava. Područje Dupca tada je u sastavu Općine Sesvete i dalje u okviru Zagrebačkog kotara. Godine 1955. osnovana je Općina Zagrebačka Dubrava koja je obuhvaćala cijelu Gornju i Donju Dubravu, osim područja Dupca i naselje Resnik, sada u sastavu Gradske četvrti Peščenica – Žitnjak. Cijelo to područje 1962. postaje dijelom Općine Maksimir koja djeluje do spajanja svih dotadašnjih općina užega gradskog područja 1967. Područje Dupca, koje je i dalje u sastavu Općine Sesvete, jedini je dio prostora današnje Gornje Dubrave koji u razdoblju od 1967. do 1974. ostaje izvan granica Grada Zagreba kao jedinstvene općine. Od 1974. do 1990., odnosno do ukidanja općina u Gradu Zagrebu, postojala je Općina Dubrava koja se protezala na prostoru Općine Zagrebačka Dubrava iz 1955., ali bez područja naselja Resnik. Na početku osamdesetih godina sva su dotadašnja samostalna naselja na području Gornje Dubrave izgubila taj status i postala dijelovima grada Zagreba (kao naselja). Približno u isto vrijeme, Općina Sesvete priključuje se Gradskoj zajednici općina Zagreb pa se i područje Dupca vraća u upravno-teritorijalni okvir Grada Zagreba.
== Zemljopis ==
Područje Gornje Dubrave izrazito je izduženo u pravcu sjever-jug i reljefno vrlo raznoliko. Najveći dio prostora zauzimaju obronci Medvednice, ispresijecani dolinama podsljemenskih potoka Trnava, Čučerska Reka i Branovec. Tim se dolinama protežu najvažnije prometnice ovoga dijela grada: Miroševečka cesta na zapadnom, Sunekova ulica i Čučerska cesta na središnjem te Novoselečki put i Branovečka cesta na istočnom dijelu prostora. Najjužnija petina područja izrazito je nizinska, a nešto veći dio područja na krajnjem sjeveru, koji pripada prostoru Parka prirode Medvednica, ima izrazita obilježja brdskog krajobraza. Više od tri četvrtine stanovnika koncentrirano je na najjužnijoj petini područja četvrti. Zanimljivo je da taj prostor još tridesetih godina prošloga stoljeća praktički nije bio nastanjen, a velikim je dijelom bio prekriven hrastovom šumom (otuda mu i ime Dubrava). Danas je to područje guste stambene gradnje, većim dijelom individualne, ali i kolektivne, ponajprije uz ulicu Dubrava te na područjima bivših mjesnih zajednica Klaka, Studentski grad i Poljanice, isprepletene s raznolikim gospodarskim, mahom uslužnim djelatnostima.
▲Po podacima iz [[2001.]] površina četvrti je 40,28 km<sup>2</sup> (40,277 km2), a broj stanovnika 61 388.
Četvrt obuhvaća sjeverni dio [[Dubrava (kvart)|Dubrave]], u kojem se nalaze brojna poluurbana naselja: [[Branovec]], [[Čučerje]], [[Dankovec]], [[Dubec]], [[Granešina]], [[Granešinski Novaki]], [[Jalševec (Zagreb)]], [[Miroševec]], [[Novoselec (Zagreb)|Novoselec]], [[Oporovec]], [[Retkovec]], [[Trnovčica]].
Line 26 ⟶ 54:
* broj stanova 23.206
▲== Povijest ==
Na današnjem području Gradske četvrti Gornja Dubrava do 1994. je postojalo 17 mjesnih zajednica: Branovec-Jalševec, Čučerje, [[Dankovec]], [[Dubec]], Dubrava-Središte, Gornja Dubrava, [[Granešina]], [[Granešinski Novaki]], Klaka, Miroševec, Novoselec, [[Oporovec]], [[Poljanice]], [[Stari Retkovec]], [[Studentski grad]], [[Trnovčica]] i [[Zeleni brijeg]].
| |||