Gornja Dubrava (Zagreb): razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 20:
Naselje Dubrava (danas najnapučeniji dio četvrti) u pisanim se dokumentima prvi put spominje 1842. kada u njemu živi samo devet stanovnika. Tijekom cijele druge polovice 19. stoljeća broj žitelja toga naselja nije bio veći od 25. Intenzivnije naseljavanje toga područja potaknuto je tridesetih godina prošloga stoljeća poznatom Janekovićevom parcelacijom nešto više od 200 jutara zemljišta na prostoru između današnje ulice Dubrava, Avenije Gojka Šuška, Oporovečke i Grižanske ulice. Tadašnji je zagrebački tisak tu parcelaciju i nastajanje novog naselja "Dubravnik" popratio sljedećim riječima: "Predstoje svi uvjeti da Dubravnik kraj Zagreba postane najljepše, najpravilnije i najzdravije naselje naše periferije, odnosno novoga grada, čija budućnost leži na istoku."
Dubrava je sastavni dio grada Zagreba postala 1949. godine, kada je gradska međa pomaknuta s potoka Štefanovca na potok Trnavu. U srednjem vijeku Dubrava je bila crkveni posjed obrastao šikarom i šumarcima, a upravo je zbog toga cijelo područje dobilo ime Dubrava. Rudo Hribar je 1931. otkupio zemljište u Gornjoj Dubravi od Kaptola, a Vladimir Janeković 1935. obavio je parcelaciju , pa se taj prostor i danas naziva [[Janekovićevom parcelacijom]]. U Donjoj Dubravi nije bilo parcelacije, pa je njen izgled drukčiji. <ref name="zagreb.hr, broj 32">zagreb.hr, broj 32, utorak 2.ožujka.2010.</ref>
Novo se naselje prvih godina gradi vrlo sporo jer u to doba na tom prostoru još nema nikakve komunalne infrastrukture. (Tek 1935. samo neznatni dio Dubrave dobiva električnu rasvjetu.) Rast se naselja ubrzava nakon II. svjetskog rata, čemu je bitno pridonijela gradnja tramvajske pruge od Maksimira do Dubrave. Godine 1949. započela je gradnja Studentskoga grada. Istodobno se gradi i sve više malih obiteljskih kuća. Tih je godina sagrađena i Pionirska željeznica koja je, pružajući se dolinom potoka Trnava od Studentskoga grada do Slanovca i susjedne Markuševačke Trnave, povezivala dio podsljemenskih naselja s novonastajućim središtem toga prostora.
Redak 54:
Na današnjem području Gradske četvrti Gornja Dubrava do 1994. je postojalo 17 mjesnih zajednica: Branovec-Jalševec, Čučerje, [[Dankovec]], [[Dubec]], Dubrava-Središte, Gornja Dubrava, [[Granešina]], [[Granešinski Novaki]], Klaka, Miroševec, Novoselec, [[Oporovec]], [[Poljanice]], [[Stari Retkovec]], [[Studentski grad]], [[Trnovčica]] i [[Zeleni brijeg]].
== Izvori ==
{{reflist}}
== Vanjske poveznice ==
| |||