Milan Mladenović: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m {{prijevod-srp}}
MayaSimFan (razgovor | doprinosi)
sređivanje
Redak 1:
{{prijevod-srp}}
 
'''Milan Mladenović''' ([[21. rujna]] [[1958.]]. - [[5. studenog]] [[1994.]].) je bio je jugoslovenski rokrock muzičarglazbenik, najpoznatiji kao pjevač i gitaristagitarist beogradske rokrock grupe [[Ekatarina Velika]].
 
== Životopis ==
 
Rođen je 21. rujna 1958. godine u [[Zagreb]]u, odkao ocasin Spase (rodom iz [[Kruševac|Kruševca]], [[Srbija]]), koji je bio vojno lice i majke Danice (iz [[Makarska|Makarske]]). U šestoj godini se s porodicomobitelji se seli u [[Sarajevo]], gdegdje je živio narednih nekoliko godina, o čemu je rekao:
 
{{citat|Sarajevo je verovatnovjerojatno mračno uticaloutjecalo na mene. Bio sam strašno ratoboran, istinoljubiv, mali, ovolicki, i stalno sam se tukao sa starijima od sebe. Oni su me, naravno, mlatili i tako sam ja dolazio kući krvav, plačući, i to je trajalo tih šest, sedam godina koliko sam živeoživio tamo... Bio sam klinac sas naočarimanaočalama i nosio tango-gitaru ispod miške. Odlazio sam na časovesatove kod čuvenog Gari Garinče. Od njega sam naučio neke akorde. PoslePoslije sam se preselio u Beograd.<ref name="Biografija">[http://solair.eunet.rs/~gabriel/glavna.htm Milan Mladenovic biografija] (dobavljeno 2. veljače 2009.)</ref>}}
 
Godine [[1970.]]. porodicagodine obitelj Mladenović prelaziseli se u [[Beograd]]. Milan pohađa Jedanaestu beogradsku gimnaziju u kojoj krajem sedamdesetih godina, zajedno sa školskim drugomkolegom Dragomirom Mihailovićem Gagijem, osniva svoj prvi bend - [[Limunovo drvo]]. Svirali su na gitarijadama u Žarkovu i Železniku, u Bloku 45 (tzv. "RokRock blok"), u Domu omladine, a održali su i dva samostalna koncerta u SKC-u. Poznatije pjesme Limunovog drveta bile su: "Da li se sećate?", "Sedmi krug", "Oko moje glave", "Limunovljevo drvo", "Ne veruj" i "Gubitaš". U to vremevrijeme Milanovo društvo postaje aktivno uključeno u novi glazbeni pravac muzike poznat kao [[novi val]] (engl. [[new wave]]).<ref name="last.fm">[http://www.last.fm/music/Milan+Mladenovi%C4%87 Milan Mladenović na last.fm] (dobavljeno 2. veljače 2009.)</ref>
 
Godine [[1980.]]. zajedno s Mihajlovićem, [[Dušan Kojić|Dušanom Kojićem - Kojom]] i [[Ivan Vdović|Ivanom Vdovićem - Vdom]], Mladenović osniva svoj prvi značajniji sastav - [[Šarlo akrobata]]. Prvi nastup imali su imaliu travnjatravnju 1980. godine u SKC-u, kao predgrupa [[Pankrti]]ma.<ref name="Biografija"/> Nekoliko pjesama grupe ("Niko kao ja", "Ona se budi", "Oko moje glave", "Mali čovek") ubrzo je objavljeno na kultnoj kompilaciji "[[Paket aranžman]]", a 1981. godine izlazi prvi i jedini album benda - "Bistriji ili tuplji čovek biva kad...", koji se smatra jednim od važnijih albuma jugoslovenskogjugoslavenskog novog vala.<ref name="last.fm"/> Šarlo akrobata se nakon toga raspada usljeduslijed međusobnih nesuglasica između Milana i Dušana.<ref name="last.fm"/>
 
Krajem [[1981.]]. godine, Milan Mladenović s Dragomirom Mihajlovićem, prijateljem iz bivšeg benda LimunovljevoLimunovo drvo, formira novi bend [[Katarina II]]. Tijekom [[1982.]]. novom bendu se priključuju klavijaturistkinjase klavijaturistica [[Margita Stefanović Magi]], a [[1983]]. basistabasist [[Bojan Pečar]] i bubnjar Šarla akrobate [[Ivan Vdović]]. U toj postavi grupa 1984. godine izdaje album "Katarina II" na kojem se nalaze čuvenepoznate pjesme "Aut", "Jesen", "Radostan dan", "Treba da se čisti", "Ja znam" i druge. Većinu tekstova na debidebitantskoj ploči radio je Milan Mladenović, tekstove za pesmepjesme "Vrt" i "Platforme" potpisao je Gagi, a muzikaglazba je zajednička.<ref name="EKV istorija">[http://www.zbrdazdola.com/kolumne/ekatarina_velika.htm Ekatarina Velika - istorija] (dobavljeno 2. veljače 2009.)</ref> U tom periodu, Gagi dolazi u sukob sa zakonom i po povratku iz zatvora saznaje da više nije član grupe.<ref name="EKV istorija"/> Mihajlović kao nosilac prava na ime Katarina II uskraćuje grupi pravo da se dalje njime koristi, te bend bira novo ime - "Ekatarina Velika". U EKV umjesto Vda dolazi novi bubnjar, Ivan Fece Firči (iz Lune), umesto Vda. Godine [[1985.]]. izlazi istoimeni album "Ekatarina Velika" koji dobija povoljne kritike te skreće pažnju na bend. Album iz [[1986.]]., "S vetrom uz lice", lansira ih na sam vrh jugoslovenske rokrock scene, gdegdje s Mladenovićem na čelu ostaju sve do [[1994]]. godine izdajući seriju uspješnih albuma.
 
Tijekom rada s Ekatarinom, Mladenović surađuje kao producent na albumima bendova "Gustaf i njegovi dobri duhovi" i "Fit". 1985. godine se zajedno s ostalim članovima Ekatarine pojavljuje u filmu Gorana Markovića "Tajvanska kanasta", a sljedeće godine i u filmu Darka Bajića "Crna Marija" gdje igra glavnu ulogu i za koji je napisao pjesmu "Bus Station". Krajem osamdesetih piše muzikuglazbu za jednu pozorišnukazališnu predstavu na kojoj još rade i [[Vlatko Stefanovski]], Đorđe Erić (sin Dobrice), Zoran Petrović i drugi.
 
[[Slika:Grob M. Mladenovića.jpg|minijatura|desno|250px|Milanov grob na beogradskom Novom groblju]]
Početkom jugoslovenskih ratova, [[1992]]. godine, s članovima grupa [[Partibrejkers]] i [[Električni orgazam]] formira projekt "Rimtutituki", čija je muzička aktivnost koncentrirana na antiratnu propagandu. Njihov najpoznatiji singl "Slušaj 'vamo!", s ključnim refrenom „Mir, brate, mir”, izdaje [[B92]], a promoviran je koncertom na kamionu koji je kružio ulicama Beograda. EKV, Partibrejkers i Električni orgazam rujna [[1993]]. godine sviraju u [[Prag]]u i [[Berlin]]u sa zagrebačkim sastavom [[Vještice]] u okviru akcije "Ko to tamo pjeva".<ref name="Biografija"/> Kada je trebalo da gostuju Rimtutitukijem u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] tijekom rata, Milan je iz protesta otkazao nastup zato što je ekplozivom srušena najstarija i najpoznatija banjolučka džamija [[Ferhadija]] iz 1579. godine.<ref>[http://www.akordi.co.yu/arhiv/ekv/ekv5.htm Cane o Milanu Mladenoviću]</ref>
 
Početkom jugoslovenskihjugoslavenskih ratova, [[1992]]. godine, s članovima grupa [[Partibrejkers]] i [[Električni orgazam]] formira projekt "Rimtutituki", čija je muzičkaglazbena aktivnost koncentrirana na antiratnu propagandu. Njihov najpoznatiji singl "Slušaj 'vamo!", s ključnim refrenom „Mir, brate, mir”, izdaje [[B92]], a promoviran je koncertom na kamionu koji je kružio ulicama Beograda. EKV, Partibrejkers i Električni orgazam rujnau rujnu [[1993.]]. godine sviraju u [[Prag]]u i [[Berlin]]u sa zagrebačkim sastavom [[Vještice]] u okviru akcije "Ko to tamo pjeva".<ref name="Biografija"/> Kada jeRimtutitukijem trebalotijekom darata gostujutrebali Rimtutitukijemgostovati u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] tijekom rata, Milan je iz protesta otkazao nastup zato što je ekplozivomeksplozivom srušena najstarija i najpoznatija banjolučka džamija [[Ferhadija]] iz 1579. godine.<ref>[http://www.akordi.co.yu/arhiv/ekv/ekv5.htm Cane o Milanu Mladenoviću]</ref>
{{citat|Moja prva i najveća želja bi bila da se probudim i da ustanovim da je 1990. godina i da kažem: Uh, al sam nešto ružno sanjao!<ref>Intervju Milana Mladenovića za emisiju "Ženske priče na ZK RTB početkom 1990-tih.</ref>}}
 
{{citat|Moja prva i najveća želja bi bila da se probudim i da ustanovim da je 1990. godina i da kažem: Uh, al sam nešto ružno sanjao!<ref>Intervju Milana Mladenovića za emisiju "Ženske priče na ZK RTB početkom 1990-tihih.</ref>}}
U ljeto [[1994]]. godine Mladenović putuje u [[Brazil]], gdje s dugogodišnjim prijateljem Mitrom Subotićem - Subom (alijas Rex Ilusivii) i nekoliko brazilskih muzičara snima album "Angel’s Breath" ("Dah anđela"). Po Milanovim riječima, "to je neka vrsta psihodeličnog samba-roka s balkanskim utjecajem".<ref name="Biografija"/> Milan zatim odlazi u [[Pariz]], gdje je režirao spot za pesmu "Crv".<ref name="Biografija"/>
 
U ljeto [[1994.]]. godine Mladenović putuje u [[Brazil]], gdje s dugogodišnjim prijateljem Mitrom Subotićem - Subom (alijaspoznatim i kao Rex Ilusivii) i nekoliko brazilskih muzičaraglazbenika snima album "Angel’s Breath" ("Dah anđela"). Po Milanovim riječima, "to je neka vrsta psihodeličnog samba-rokarocka s balkanskim utjecajem".<ref name="Biografija"/> Milan zatim odlazi u [[Pariz]], gdje je režirao spot za pesmupjesmu "Crv".<ref name="Biografija"/>
U kolovozu [[1994]]. godine, nakon nastupa Ekatarine Velike na festivalu u [[Budva|Budvi]], Mladenović biva prebačen u bolnicu. Prije nego što se ploča "Angel’s Breath" pojavila na tržištu Milan Mladenović je umro od raka unutrašnjih organa 5. studenog 1994. u Beogradu.<ref name="yurock">'''EKV''', Ilustrovana YU rock enciklopedija: 1960—1997, [[Petar Janjatović]], 1998. ISBN 86-83053-08-3</ref> Sahranjen je na Novom groblju u Beogradu<ref>[http://www.beogradskagroblja.rs/licnosti.php?lan=cir&id=44 Милан Младеновић (Ново гробље)]</ref>, parcela 114, grob 523B.
 
U kolovozu [[1994.]]. godine, nakon nastupa Ekatarine Velike na festivalu u [[Budva|Budvi]], Mladenović biva prebačen u bolnicu. Prije nego što se ploča "Angel’s Breath" pojavila na tržištu Milan Mladenović je umro od raka unutrašnjih organa 5. studenog 1994. u Beogradu umro od raka unutrašnjih organa.<ref name="yurock">'''EKV''', Ilustrovana YU rock enciklopedija: 1960—1997, [[Petar Janjatović]], 1998. ISBN 86-83053-08-3</ref> SahranjenPokopan je na Novom groblju u Beogradu<ref>[http://www.beogradskagroblja.rs/licnosti.php?lan=cir&id=44 Милан Младеновић (Ново гробље)]</ref>, parcela 114, grob 523B.
 
== Diskografija ==
Line 49 ⟶ 50:
== Naslijeđe ==
 
Dvije ulice u glavnim gradovima bivših jugoslovenskihjugoslavenskih republika nose Mladenovićevo ime. Naime, jedna ulica u [[Zemun Polje|Zemun Polju]] je 2004. godine ponijela ime Milana Mladenovića, a početkom prosinca 2007. godine i u Zabjelu, predgrađu [[Podgorica|Podgorice]], jednoj ulici je datoulici nadjenuto njegovo ime<ref>[http://www.mtsmondo.com/entertainment/gossip/text.php?vest=81722 Vijest o imenovanju podgoričke ulice Milanovim imenom] (dobavljeno 2. veljače 2009.)</ref>.
 
== Izvori ==
{{izvori}}
 
== Korištena literaturaLiteratura ==
* Rigonat, Flavio Ur.: Dečak iz vode: Milan Mladenović (Beograd: L. O. M., 1997.)
* Žikić, Aleksandar: Mesto u mećavi (Beograd: Matica srpska, 1999.)