Aachen: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m poveznica |
Dopuna, povijest, izvor:hrvenc |
||
Redak 30:
'''Aachen''' (od zapadno-germanskog ''Ahha'' = "Voda", [[latinski]]: ''Aquisgranum'' ili ''Aquae Granni'', [[Ripuarski jezici|ripuarski]]: ''Oche'', [[francuski]]: ''Aix-la-Chapelle'', [[nizozemski]]: ''Aken'') grad je u [[Sjeverna Rajna-Vestfalija|Sjevernoj Rajni-Vestfaliji]] u [[Njemačka|Njemačkoj]], blizu njemačko-[[Belgija|belgijsko]]-[[Nizozemska|nizozemske]] tromeđe.
== Stanovništvo i gospodarstvo ==
Aachen ima 257.935 stanovnika (stanje [[2008.]]) te raznovrsnu industriju (metalo-prerađivačka, [[strojogradnja]], [[Staklarstvo|staklarska]] i [[tekstilna industrija]] i dr.) koja se rano razvila na temelju [[Manufaktura|manufakturne]] proizvodnje i nalazišta [[ugljen]]a i drugih [[ruda]] u blizini. Poznatiji proizvodi iz Aachena su: automobilske gume, [[staklo]], [[Igla|igle]], [[čokolada]] i medenjaci (''Aachener Printen'').
Line 35 ⟶ 36:
==Povijest==
[[Datoteka:Aachen Rathaus vom Katschhof.jpg|mini|250px|lijevo|<center>Gradska vijećnica<center>]]
Osnovan je u doba rimskoga gospodstva. U rimsko doba zvao se ''Aquae Grani'', u srednjem vijeku ''Aquisgranum'' po imenu [[Keltska mitologija|keltskoga boga]] [[Gran]]a ([[Latinski jezik|lat.]] ''Granus''). Kralj [[Pipin]] stanovao je neko vrijeme u Aachenu ([[756]].—[[765.]]). [[Karlo Veliki]] prenio je sjedište franačkih kraljeva u Aachen, dao je sagraditi dvor i katedralu, te Aachen proglasio glavnim gradom [[Karolinško carstvo|Karolinškog carstva]]. U katedrali su okrunjeni gotovo svi carevi [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]] do [[1531.]] godine.
Iskitio je Karlo Veliki Aachen umjetninama, što ih je dao prenijeti iz [[Ravenna|Ravenne]], i dade da se još za njegova života okruni u Aachenu njegov sin [[Ludovik I. Pobožni|Ludvik]]. Međutim je Ludvik, kad je postao carem, brzo dao smanjiti raskoš dvora svojega oca, smatrajući je protukršćanskom, i uveo skromnost na svim poljima. [[Fridrik I. Barbarossa|Car Fridrik I.]] dade Aachen okružiti bedemima ([[1172.]]—[[1176.]]) i obdari ga, kao i car Fridrik II., znatnim povlasticama. Godine [[1250.]] potvrđeni su Aachenu njegovi gradski statuti.
Stradanja za vjerskih ratova u [[16. stoljeće|16. stoljeću]] i izbor [[
Kad se stao razvijati [[protestantizam]], nađe nova struja u Aachenu mnogo pristalica, koji su godine [[1580.]] istisnuli katolički gradski magistrat, na što je Aachen [[1598.]] godine udaren državnim progonom.
I ponovo, početkom 17. stoljeća, za Jiilijskog nasljednog rata, dođoše protestanti do većine, ali i opet bijahu potisnuti ([[1614.]]). Kako već car Ferdinand nije bio krunjen u Aachenu, nego je krunidba bila prenesena u [[Frankfurt]], izgubi Aachen mnogo od svog ugleda, a kad uto dođoše i vjerske borbe i zatim [[1656.]] i golem požar, Aachen je stao sve više propadati.
Godine [[1794.]] [[Francuzi]] su okupirali grad, a [[1801.]] priključen je [[Francuska|Francuskoj]], da bi [[1815.]] pripao [[Pruska|Pruskoj]].
Mirom u Lunevilleu pripade Aachen Francuskoj ([[1801.]]), a [[1815.]] postade pruskim gradom.
U [[2. svjetski rat|2. svjetskom ratu]] bio je teško razoren u borbama za prilaz [[Ruhr]]u.
Line 62 ⟶ 73:
* [[Datoteka:Flag of Israel.svg|20px]] [[Rosh haAjin]] ([[Izrael]]), od 2007.
|}
== Izvori ==
{{Hrvenc}}
== Vanjske poveznice ==
| |||