Keglevići: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 35:
Maurus trgovac iz Amalfija, otac od Petra Pantaleona, je godine 1023. bio osnivač bolnice "Muristan" <ref>[http://blessed-gerard.org/stmarial.htm Muristan]</ref> u [[Jeruzalem|Jeruzalemu]] pokraj samostana Svetog Ivana Krstitelja. Bolnica zvana "Muristan" bila osnovana u tako zvanom "Marijinom stanu" jednoj gostinskoj kući neposredno uz crkvu [[Sveta Marija|Svete Marije]]. Zvali su je tijekom povijesti "fidelissima advocata Croatiae" (najvjernija odvjetnica Hrvatske) i "kraljica Hrvata". U Amalfiju su u ono vrijeme spomenute i nekoliko obitelji iz Dubrovnika. Gaëta, Napulj i Amalfi bili su pod nominalnim vrhovništvom Bizanta.
[[Datoteka:Anfiteatro.JPG|thumb|lijevo|Amphitheatrum Maurone - Anfiteatro Romano - Trieste (Italia)]]
[[Datoteka:Mihajlo VII Duka.jpg|thumb|desno|Slika Mihajla VII. Duke na [[Kruna sv. Stjepana|Kruni Svetog Stjepana]], gdje se prije te slike na istom mjestu nalazila slika Blažene Djevice Marije.]]
Godine [[1077.]] je bizantski car [[Mihajlo VII. Duka]] Bitalianu sinu Petra Pantaleona zbog uspomene na njegovog oca Petra Pantaleona darovao neka zemljišta u južnoj Italiji, jer je Petar Pantaleone za vrijeme ustanka Nestora u Bugarskoj obranio svojim trgovačkim brodovima grad Caribano na Crnom moru blizu grada Balchika, tako da Nestor s pobunjenicima nije mogao krenuti prema Carigradu, jer je Petar Pantaleone glavne pobunjenike namjestio kao posadu na brodove. Isti taj Petar Pantaleone je dao u Carigradu napraviti brončana vrata samostana Monte Cassino. ("HOC OPUS FIERI JUSSIT PRO REDEMPTIONE ANIME SUE PANTAL(EO) FILIUS MAURI DE PANTA(LEONE) DE MAURO DE MAURONE COMITE") <ref>Biblioteca Provinciale di Foggia, Magyar Országos Levéltár, Monumenta edita ac illustrata 703.-1130. Archivio di Stato di Napoli</ref> (Starorimski amfiteatar u Trstu u Italiji, gdje se dandanas proizvodi vodka Keglevich, se zvao "Amphitheatrum Maurone".) <ref>Ferdinand I. Kaiser von Österreich; dessen Leben und Wirken bis zu seiner Thronentsagung, Seite 73, Nach authentischen Quellen und Mittheilungen von K. A. Schimmer, Druck und Verlag von Jos. Keck & Sohn, 1849.</ref>
 
 
[[Datoteka:Gospina_greda.JPG|thumb|lijevo|Gospina greda, Kninska županija]]
[[Image:B alexander III2.jpg|thumb|300px|desno|Fridrik Barbarossa priznaje autoritet pape Alexander III (freska u Palazzo pubblico u [[Siena|Sieni]], po Spinellu Aretinu).]]
[[Ivanovci]] su preuzeli "Muristan". Ivanovci u Hrvatsku stižu na poziv [[Ban Borić|bana Borića]]. Godine 1169. je Benesmiro/Bonumiro/Bon de [[Siponto]] odvjetnik redovničke crkve svetog Leonarda (advocatus milite ecclesie Sancti Leonardi) u Sipontu i justicijar brda Svetog Anđela (iustitiarius Monte Sant'Angelo <ref>[http://www.panoramio.com/photo/2435697 Monte Sant'Angelo]</ref>) bio poslani od [[Aleksandar III., papa|pape Aleksandra III.]] kao njegov obavjestitelj u [[Šibenik]]. Benesmiro/Bonumiro/Bon de Siponto je bio sin Sassona i unuk Bitaliana sina Petra Pantaleona. Guoffrido de Sevenico, sin Benesmira/ Bonumira/ Bone de Siponto, se spominje u Šibeniku kao vojskovođa cara [[Fridrik I. Barbarossa|Fridrika I. Barbarose]] u Bosni. Ban Borić i Guoffrido de Sevenico se sukobili i ban Borić poklonio na molbu svojega nećaka, sina Dominika, neke svoje posjede svojemu bratu Dominiku, koji je bio opat [[Templari|Templarskog]] samostana u Zdelji blizu Miholjanca kod [[Novigrad Podravski|Novigrada Podravskog]].
[[Datoteka:Kegleviceva_kula.JPG|thumb|lijevo|Keglevićeva kula, Kninska županija]]