Inačica od 19. ožujka 2010. u 15:07 uredi Ratatouille (razgovor \| doprinosi) 158 edits mNema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 19. ožujka 2010. u 15:09 uredi ukloni ovu izmjenu Ratatouille (razgovor \| doprinosi) 158 edits mNema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 2: [[Kategorija:začini]] [[Vanilija]] je mahunasti plod istoimene biljke povijuše iz roda orhideja. Zemlja iz koje potječe je [[Meksiko]], a presadili su je prije nekoliko stoljeća na [[Madagaskar]] i susjedne otoke (Bourbon - burbon) te na [[Tahiti]]. Beru se nedozreli plodovi (jer se zreli plodovi raspucaju), suše se na suncu ili ispiru u vrućoj vodi. Zatim se zamataju u vunene gunjeve. tako započinje fermentacija i mahune postaju tamnosmeđe. Tijekom fermentacije na površini mahuna razvijaju se vrlo sitni bijeli kristalići, tzv. vanilin. [[Vanilija]] ima intenzivan i ugodan miris. Najbolje su sorte vanilije iz Meksika. Europsko tržište uvozi vaniliju s otoka Indijskog oceana, a najfinija roba nosi oznaku burbonska vanilija. Duljina mahune je od 10 do 22 cm. Kakvoća mahune određuje se po tome što je mahuna duža i elastičnija, površina sjajnija i tamnija s više vanilina, kakvoća je bolja. Vanilin brzo hlapi, pa se kod dobre robe svaka mahuna pakira u staklenu ili plastičnu cjevčicu s dobrim zatvaračem. Vanilija se smatra najfinijom mirodijom u slastičarstvu. Mnogo se troši u proizvodnji kolača, nekih vrsta peciva, čokolade pa i u proizvodnji likera. [[Vanilija]] se u slastičarstvu rabi kao mahuna, ali više kao mješavina sa šećerom, a tu valja razlikovati dvije vrste mješavine: - vanila [[šećer]], koji sadrži 90& šećera u prahu i 10% praha usitnjenih dijelova ploda vanilije - vanilin [[šećer]] koji sadrži 99% šećera u prahu i 1% vanilina (etil vanilin) dobiven sintetičkim putem.

Vanilija: razlika između inačica