Inačica od 19. ožujka 2010. u 13:36 uredi Prof saxx (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 24.018 edits mNema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 19. ožujka 2010. u 23:47 uredi ukloni ovu izmjenu Prof saxx (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 24.018 edits m dopuna i poveznice Novija izmjena →
Redak 44: \| mjesto smrti = oko [[969.]] \| datum pokopa = \| mjesto pokopa = [[Crkva sv. Stjepana na Otoku]] \| potpis = \| zanimanje = \| vjera = }} '''Mihajlo Krešimir II.''', [[Hrvatska\|hrvatski]] [[kralj]] iz vladarske dinastije [[Trpimirovići\|Trpimirovića]]., ~~Vladao~~vladao je od [[949]]. - [[969]]. godine. Donekle je obnovio hrvatsku moć i održavao je dobre odnose s dalmatinskim gradovima, posebno sa [[Zadar\|Zadrom]]. Krešimirova žena [[Jelena Slavna]] dala je sagraditi u [[Solin]]u dvije crkve. [[Crkva sv. Stjepana na Otoku]] služila je kao grobnica kraljeva, a [[crkva Blažene Djevice Marije u Solinu]] kao krunidbena bazilika. ==Vladavina== Nakon uspješnog kraljevanja [[Trpimir II.\|Trpimira II.]] i [[Krešimir I.\|Krešimira I.]], godine [[945]]. kraljem postaje [[Miroslav]] najstariji sin Krešimira I. Odmah na početku njegova vladanja ban [[Pribina]] izaziva unutarnje sukobe za prijestolje, koji će nakon velikih nereda završiti Miroslavovom smrću. Na prijestolje je tako godine 949. došao '''Mihajlo Krešimir II.''' [[Datoteka:Natpis na sarkofagu kraljice Jelene 976.jpg\|mini\|250px\|lijevo\|<center>Natpis na sarkofagu kraljice Jelene iz crkve [[Gospa od Otoka\|Gospe od otoka]] u [[Solin]]u.]] Kako navodi Konstantin Profirogenet, [[Hrvatska]] je u razdoblju nakon Tomislava oslabila, smanjila se njezina vojska, mornarica se prepolovila, a granične su se zemlje od nje odijelile. Tako su se otoci [[Brač]], [[Hvar]] i [[Vis]] opet pridružili neretvanskoj oblasti, a dalmatinski gradovi i otoci [[Bizant\|Bizantu]]. Historiografija to slabljenje pripisuje navedenom sukobu Miroslava i Mihajla Krešimira. Od Hrvatske se tada vjerojatno odcijepila i [[Bosna (država)\|Bosna]], malena zemlja oko izvora [[Bosna (rijeka)\|rijeke Bosne]]. Nakon uspješnog kraljevanja [[Trpimir II.\|Trpimira II.]] i [[Krešimir I.\|Krešimira I.]], godine [[945]]. kraljem postaje [[Miroslav]] najstariji sin Krešimira I. Odmah na početku njegova vladanja ban [[Pribina, hrvatski ban\|Pribina]] izaziva unutarnje sukobe za prijestolje, koji će nakon velikih nereda završiti Miroslavovom smrću. Kako u svom djelu ''[[O upravljanju carstvom]]'' navodi suvremenik ovih događanja, [[Konstantin VII. Porfirogenet]], [[Hrvatska]] je u razdoblju nakon Tomislava oslabila, smanjila se njezina vojska, mornarica se prepolovila, a granične su se zemlje od nje odijelile. Tako su se otoci [[Brač]], [[Hvar]] i [[Vis]] opet pridružili neretvanskoj oblasti, a dalmatinski gradovi i otoci [[Bizant\|Bizantu]]. Od Hrvatske se tada vjerojatno odcijepila i [[Bosna (država)\|Bosna]], malena zemlja oko izvora [[Bosna (rijeka)\|rijeke Bosne]] koja se zajedno s [[Duklja\|Dukljom]] pridružila zajednici pod srpskim velikim županom i bizantskim vazalom, [[Časlav Klonomirović\|Časlavom Klonimirovićem]]. Na hrvatsko prijestolje godine 949. dolazi Mihajlo Krešimir II. koji je uspio donekle obnoviti hrvatsku moć. U ''[[Ljetopis popa Dukljanina\|Ljetopisu Popa Dukljanina]]'' navodi se kako je hrvatski kralj Krešimir opustošio bosanske župe [[Uskoplje]], Luku i Plevu, te zauzima cijelu Bosnu. Bosanski ban vidjevši da se ne može s njim boriti, pobjegne [[Mađarska\|ugarskom]] kralju. Da je Hrvatska ojačala na moru svjedoči bitka hrvatske mornarice i [[Arapi\|arapskih]] gusara kod talijanskoga poluotoka [[Monte Gargano]] 969. god., gdje su Hrvati "stekli sjajnu pobjedu"<ref>Rudolf Horvat, ''Povijest Hrvatske I.'', Zagreb, 1924.</ref>. ~~Kralj Mihajlo Krešimir II. kasnije je uspio donekle obnoviti hrvatsku moć. Održavao je dobre odnose s dalmatinskim gradovima, posebno sa [[Zadar\|Zadrom]].~~ Njegova žena [[Jelena Slavna]] dala je sagraditi u [[Solin]]u dvije crkve. [[Crkva sv. Stjepana na Otoku]] služila je kao grobnica kraljeva, a [[crkva Blažene Djevice Marije u Solinu]] kao krunidbena bazilika. Da je ban Pribina zadržao znatnu moć za njegove vladavine vidi se po darovnici kralja Mihajla Krešimira II. kojom on daruje zemljište samostanu sv. Krševana u Zadru. I Konstantin Porfirogent spominje da tadašnji hrvatski ban drži vlast u tri županije: [[Gacka]], [[Lika]] i [[Krbava]]<ref>Konstantin VII. Porfirogent; »De administrando imperio«, caput 30.</ref>. Krešimir II. umro je oko [[969]]. a naslijedio ga je njegov sin [[Stjepan Držislav]].▼ ▲Krešimir II. umro je oko [[969]]. god., a naslijedio ga je njegov sin [[Stjepan Držislav]]. ==Izvori== {{izvori}} === Ostali projekti === {{WProjekti \|commons = \|commonshr = \|commonscat = \|commonscathr = \|wikivrste = \|wikivrstehr = \|wikizvor = Povijest Hrvatske I. (R. Horvat)/Nasljednici kralja Tomislava \|wikizvor_autor = \|wječnik = \|wikiknjige = \|wikicitat = }} {{Redoslijed\|

Mihajlo Krešimir II.: razlika između inačica