Razlika između inačica stranice »Mihajlo Krešimir II.«

Dodano 1.648 bajtova ,  prije 11 godina
m
dopuna i poveznice
m
m (dopuna i poveznice)
| mjesto smrti = oko [[969.]]
| datum pokopa =
| mjesto pokopa = [[Crkva sv. Stjepana na Otoku]]
| potpis =
| zanimanje =
| vjera =
}}
'''Mihajlo Krešimir II.''', [[Hrvatska|hrvatski]] [[kralj]] iz vladarske dinastije [[Trpimirovići|Trpimirovića]]., Vladaovladao je od [[949]]. - [[969]]. godine. Donekle je obnovio hrvatsku moć i održavao je dobre odnose s dalmatinskim gradovima, posebno sa [[Zadar|Zadrom]]. Krešimirova žena [[Jelena Slavna]] dala je sagraditi u [[Solin]]u dvije crkve. [[Crkva sv. Stjepana na Otoku]] služila je kao grobnica kraljeva, a [[crkva Blažene Djevice Marije u Solinu]] kao krunidbena bazilika.
 
==Vladavina==
Nakon uspješnog kraljevanja [[Trpimir II.|Trpimira II.]] i [[Krešimir I.|Krešimira I.]], godine [[945]]. kraljem postaje [[Miroslav]] najstariji sin Krešimira I. Odmah na početku njegova vladanja ban [[Pribina]] izaziva unutarnje sukobe za prijestolje, koji će nakon velikih nereda završiti Miroslavovom smrću. Na prijestolje je tako godine 949. došao '''Mihajlo Krešimir II.'''
 
[[Datoteka:Natpis na sarkofagu kraljice Jelene 976.jpg|mini|250px|lijevo|<center>Natpis na sarkofagu kraljice Jelene iz crkve [[Gospa od Otoka|Gospe od otoka]] u [[Solin]]u.]]
Kako navodi Konstantin Profirogenet, [[Hrvatska]] je u razdoblju nakon Tomislava oslabila, smanjila se njezina vojska, mornarica se prepolovila, a granične su se zemlje od nje odijelile. Tako su se otoci [[Brač]], [[Hvar]] i [[Vis]] opet pridružili neretvanskoj oblasti, a dalmatinski gradovi i otoci [[Bizant|Bizantu]]. Historiografija to slabljenje pripisuje navedenom sukobu Miroslava i Mihajla Krešimira. Od Hrvatske se tada vjerojatno odcijepila i [[Bosna (država)|Bosna]], malena zemlja oko izvora [[Bosna (rijeka)|rijeke Bosne]].
Nakon uspješnog kraljevanja [[Trpimir II.|Trpimira II.]] i [[Krešimir I.|Krešimira I.]], godine [[945]]. kraljem postaje [[Miroslav]] najstariji sin Krešimira I. Odmah na početku njegova vladanja ban [[Pribina, hrvatski ban|Pribina]] izaziva unutarnje sukobe za prijestolje, koji će nakon velikih nereda završiti Miroslavovom smrću. Kako u svom djelu ''[[O upravljanju carstvom]]'' navodi suvremenik ovih događanja, [[Konstantin VII. Porfirogenet]], [[Hrvatska]] je u razdoblju nakon Tomislava oslabila, smanjila se njezina vojska, mornarica se prepolovila, a granične su se zemlje od nje odijelile. Tako su se otoci [[Brač]], [[Hvar]] i [[Vis]] opet pridružili neretvanskoj oblasti, a dalmatinski gradovi i otoci [[Bizant|Bizantu]]. Od Hrvatske se tada vjerojatno odcijepila i [[Bosna (država)|Bosna]], malena zemlja oko izvora [[Bosna (rijeka)|rijeke Bosne]] koja se zajedno s [[Duklja|Dukljom]] pridružila zajednici pod srpskim velikim županom i bizantskim vazalom, [[Časlav Klonomirović|Časlavom Klonimirovićem]].
 
Na hrvatsko prijestolje godine 949. dolazi Mihajlo Krešimir II. koji je uspio donekle obnoviti hrvatsku moć. U ''[[Ljetopis popa Dukljanina|Ljetopisu Popa Dukljanina]]'' navodi se kako je hrvatski kralj Krešimir opustošio bosanske župe [[Uskoplje]], Luku i Plevu, te zauzima cijelu Bosnu. Bosanski ban vidjevši da se ne može s njim boriti, pobjegne [[Mađarska|ugarskom]] kralju. Da je Hrvatska ojačala na moru svjedoči bitka hrvatske mornarice i [[Arapi|arapskih]] gusara kod talijanskoga poluotoka [[Monte Gargano]] 969. god., gdje su Hrvati "stekli sjajnu pobjedu"<ref>Rudolf Horvat, ''Povijest Hrvatske I.'', Zagreb, 1924.</ref>.
Kralj Mihajlo Krešimir II. kasnije je uspio donekle obnoviti hrvatsku moć. Održavao je dobre odnose s dalmatinskim gradovima, posebno sa [[Zadar|Zadrom]].
Njegova žena [[Jelena Slavna]] dala je sagraditi u [[Solin]]u dvije crkve. [[Crkva sv. Stjepana na Otoku]] služila je kao grobnica kraljeva, a [[crkva Blažene Djevice Marije u Solinu]] kao krunidbena bazilika.
 
Da je ban Pribina zadržao znatnu moć za njegove vladavine vidi se po darovnici kralja Mihajla Krešimira II. kojom on daruje zemljište samostanu sv. Krševana u Zadru. I Konstantin Porfirogent spominje da tadašnji hrvatski ban drži vlast u tri županije: [[Gacka]], [[Lika]] i [[Krbava]]<ref>Konstantin VII. Porfirogent; »De administrando imperio«, caput 30.</ref>.
Krešimir II. umro je oko [[969]]. a naslijedio ga je njegov sin [[Stjepan Držislav]].
 
Krešimir II. umro je oko [[969]]. god., a naslijedio ga je njegov sin [[Stjepan Držislav]].
 
==Izvori==
{{izvori}}
 
=== Ostali projekti ===
{{WProjekti
|commons =
|commonshr =
|commonscat =
|commonscathr =
|wikivrste =
|wikivrstehr =
|wikizvor = Povijest Hrvatske I. (R. Horvat)/Nasljednici kralja Tomislava
|wikizvor_autor =
|wječnik =
|wikiknjige =
|wikicitat =
}}
 
{{Redoslijed|