3.689
uređivanja
m (poveznica na Sabejsko kraljevstvo) |
m (poveznice na Kraljevinu Himjar) |
||
|stat_pop1 =
}}
'''Kraljevstvo Hadramaut''' bilo je [[Antika|antičko]] kraljevstvo iz predislamskog doba na tlu današnjeg [[Jemen|Jemena]].
== Povijest ==
Prvi poznati zapisi o Kraljevstvu Hadramaut su poznati iz [[8. stoljeće pr. Kr.|8. st. pr. Kr.]] Izvan [[Europa|europskog]] kruga se Kraljevstvo Hadramaut prvi put spominje u jednom staro [[Sabejsko kraljevstvo|Sabejskom]] spisu Karab
Kada je Minejsko Kraljevstvo preuzelo kontrolu nad karavanskim putevima u [[4. stoljeće pr. Kr.|4. st. pr. Kr.]], Hadramaut se tome prilagodio tako da je ušao u savez s njima, najvjerojatnije zbog komercijalnih interesa.
[[datoteka:Hadramitic cup Louvre Inv31931.jpg|mini|lijevo|220px|Vrč iz Hadramauta, danas u Louvru]]
Kasnije je Hadramaut ponovo postao potpuno neovisan, ali je od tada počeo biti stalna meta napada od strane sve moćnijeg susjednog
Od tog vremena se pojavljuje i novi subjekt u borbi za južno Jemenski prostor ''Kraljevina Aksum'' iz [[Eritreja|Eritreje]]. Kralj Aksuma ''Gadarat'', napadao je na [[Jemen]] raspršivši svoje snage, svog sina ''Bejga'' poslao je na zapadne obale Jemena da zauzme
Kraljevstvo Hadramaut je trajalo sve do oko [[300.]] godine kad ga je na kraju osvojio
== Kraljevi Hadramauta ==
! width="30%" |Vrijeme vladanja
|-
|
|od 685. god. pr. Kr.
|-
|
|-
|
|od 350. god. pr. Kr.
|-
|
|
|-
|Ilsama
|
|-
|
|
|-
|
|-
|
|
|-
|oko 180. god. pr. Kr.- 50. god.
|-
|
|od 30. god.
|-
|
|
|-
|Jašhur il Juhariš
|
|-
|
|-
|
|
|-
|
|od 140/41. god.
|-
|
|-
|
|od 190. god.
|-
|
|
|-
|
|od 213/4 do oko 225. god.
|-
|
|-
|
|
|-
|
|-
|
|oko 250. god.
|-
|
|
|-
|rowspan=2|
|-
|
|-
|
|rowspan=2|oko 285.-290. god.
|-
|
|-
|}
==Pogledajte i ovo==
*[[Sabejsko kraljevstvo]]
*[[Kataban|Kaljevstvo Kataban]]
*[[Kraljevina Himjar]]
*[[Jemen]]
== Izvori ==
== Literatura ==
* K. A. Kitchen: ''Documentation for Ancient Arabia.'' Volume I, Liverpool 1994, ISBN 0-85323-359-4
*
* Hermann von Wissmann: ''Zur Geschichte und Landeskunde von Alt-Südarabien.'' (Sammlung Eduard Glaser, Nr. III = Österreichische Akademie der Wissenschaften, philosophisch-historische Klasse, Sitzungsberichte, Band 246) Böhlaus, Wien 1964
|