Kraljevstvo Hadramaut: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m poveznica na Sabejsko kraljevstvo
m poveznice na Kraljevinu Himjar
Redak 49:
|stat_pop1 =
}}
 
'''Kraljevstvo Hadramaut''' bilo je [[Antika|antičko]] kraljevstvo iz predislamskog doba na tlu današnjeg [[Jemen|Jemena]].
 
== Povijest ==
 
Prvi poznati zapisi o Kraljevstvu Hadramaut su poznati iz [[8. stoljeće pr. Kr.|8. st. pr. Kr.]] Izvan [[Europa|europskog]] kruga se Kraljevstvo Hadramaut prvi put spominje u jednom staro [[Sabejsko kraljevstvo|Sabejskom]] spisu Karab' il WataraVatara s početka [[7. stoljeće pr. Kr.|7. st. pr. Kr.]], u kojem on navodi kralja Hadramauta - ''Yada`'Jada ila'', kao jednog od svojih saveznika.
Kada je Minejsko Kraljevstvo preuzelo kontrolu nad karavanskim putevima u [[4. stoljeće pr. Kr.|4. st. pr. Kr.]], Hadramaut se tome prilagodio tako da je ušao u savez s njima, najvjerojatnije zbog komercijalnih interesa.
[[datoteka:Hadramitic cup Louvre Inv31931.jpg|mini|lijevo|220px|Vrč iz Hadramauta, danas u Louvru]]
Kasnije je Hadramaut ponovo postao potpuno neovisan, ali je od tada počeo biti stalna meta napada od strane sve moćnijeg susjednog ''[[Kraljevina Himjar|Kraljevstva Himjar'']] pri kraju [[1. stoljeće pr. Kr.|1. st. pr. Kr.]], ali se uspješno othrvao napadima. Kraljevstvo Hadramaut doseglo je svoj zenit sredinom [[2. stoljeće|2. st.]] kad je sebi pripojilo susjednu istočnu [[Kataban|Kraljevinu Kataban]]. U tom razdoblju je svo vrijeme, Hadramaut bio u neprekidnim ratovima s susjednim kraljevstvima [[Kraljevina Himjar|Himjar]] i [[Sabejsko kraljevstvo|Saba]]. Sabejski kralj ''Sha`irumŠajrum AwtarAvtar'' je čak uspio zauzeti glavni grad i kraljev dvor [[Shabwa|Shabwu]] - [[225.]] godine.
 
Od tog vremena se pojavljuje i novi subjekt u borbi za južno Jemenski prostor ''Kraljevina Aksum'' iz [[Eritreja|Eritreje]]. Kralj Aksuma ''Gadarat'', napadao je na [[Jemen]] raspršivši svoje snage, svog sina ''Bejga'' poslao je na zapadne obale Jemena da zauzme ''[[Zafar'']] tadašnju prijestolnicu [[Kraljevina Himjar|Himjara]], a dio snaga poslao je na južne obale Jemena da se bore protiv Hadramauta, jer su oni tad bili [[Sabejsko kraljevstvo|Sabejski]] saveznici.
 
Kraljevstvo Hadramaut je trajalo sve do oko [[300.]] godine kad ga je na kraju osvojio Himjarski[[Kraljevina Himjar|himjarski]] kralj ''ShamarŠamar Juhar`ishJuhariš'', koji je tako uspio ujediniti cijeli jug Jemena.<ref>Müller, Walter W. "ḤaḍramawtHadramaut", ''Encyclopaedia: D-Ha'', str. 965-6.</ref>
 
== Kraljevi Hadramauta ==
Line 71 ⟶ 70:
! width="30%" |Vrijeme vladanja
|-
|Yada'Jada il
|od 685. god. pr. Kr.
|-
Line 77 ⟶ 76:
|
|-
|ShahrŠar 'Alhan
|od 350. god. pr. Kr.
|-
|Yada'Jada il BayyinBajin I.
|
|-
|Ilsama' DhubyanDubjan
|
|-
|Yitha'Jita il
|
|-
Line 92 ⟶ 91:
|
|-
|Yada'Jada ib GhailanGailan
|
|-
Line 101 ⟶ 100:
|oko 180. god. pr. Kr.- 50. god.
|-
|Il'azzIlaz YalitJalit I.
|od 30. god.
|-
|Yada'Jada il I.
|
|-
|Jašhur il Juhariš
|Yashhur'il Yuhar'ish
|
|-
Line 113 ⟶ 112:
|
|-
|Yadi'Jadi ab GhailanGailan I.
|
|-
|Yada'Jada il BayyinBajin II.
|od 140/41. god.
|-
Line 122 ⟶ 121:
|
|-
|Yadi'Jadi ab GhailanGailan II.
|od 190. god.
|-
|Yada'Jada il II.
|
|-
|Il'azzIlaz YalitJalit II.
|od 213/4 do oko 225. god.
|-
Line 134 ⟶ 133:
|
|-
|Yada'Jada il BayyinBajin III.
|
|-
Line 140 ⟶ 139:
|
|-
|Yada'Jada il BayyinBajin IV.
|oko 250. god.
|-
|Yadi'Jadi ab BayyinBajin III.
|
|-
Line 149 ⟶ 148:
|rowspan=2|
|-
|Yadi'Jadi ab GhailanGhilan III.
|-
|Sharah'Šarah il
|rowspan=2|oko 285.-290. god.
|-
|RabshamsRabšams III.
|-
|}
 
==Pogledajte i ovo==
 
*[[Sabejsko kraljevstvo]]
*[[Kataban|Kaljevstvo Kataban]]
*[[Kraljevina Himjar]]
*[[Jemen]]
 
== Izvori ==
Line 163 ⟶ 169:
== Literatura ==
* K. A. Kitchen: ''Documentation for Ancient Arabia.'' Volume I, Liverpool 1994, ISBN 0-85323-359-4
* AndreyAndrej KorotayevKorotajev. ''Pre-Islamic Yemen''. Wiesbaden: Harrassowitz Verlag, 1996. ISBN 3-447-03679-6.
* Hermann von Wissmann: ''Zur Geschichte und Landeskunde von Alt-Südarabien.'' (Sammlung Eduard Glaser, Nr. III = Österreichische Akademie der Wissenschaften, philosophisch-historische Klasse, Sitzungsberichte, Band 246) Böhlaus, Wien 1964