Inačica od 7. veljače 2010. u 00:35 uredi Pukovnik (razgovor \| doprinosi) 223 edits Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 20. ožujka 2010. u 18:53 uredi ukloni ovu izmjenu 95.168.107.102 (razgovor) Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 1: [[Datoteka:Stefan Lazarevic.jpg\|mini\|desno\|200px\|Despot Stefan Lazarević, [[manastir Manasija]] [[1418.]]]] '''Stefan Lazarević''' ([[Kruševac]], [[1377.]] - Crkvine kod [[Mladenovac\|Mladenovca]], [[~~1402~~1427.]]) je bio [[Srbija\|srpski]] prosvećeni vladar (udeoni [[Knez\|knez]], potom priznati [[Despot\|despot]]) (1402.-[[1427.]]), [[vitez]], mecena i književnik, prvi među jednakima [[Kršćanstvo\|kršćanskoga]] [[Red zmajskih vitezova\|Zmajevog reda]]. Bio je sin kneza [[Lazar Hrebeljanović\|Lazara]] i [[Kneginja Milica\|kneginje Milice]]. Bio je umjetnik u duši, veliki knjigoljubac i renesansni prosvećeni tiranin; pod njim je izvršen literarni i umjetnički raskid s [[Nemanjići\|nemanjićkom]] tradicijom, započinje nesuđeni period [[Renesansa\|renesanse]] u srpskoj književnosti, pod njim je procvjetala slobodnija [[Resavska škola\|resavska škola]]. Stefan Lazarević se smatra najznačajnijom [[Srbi\|srpskom]] ličnošću poznog [[Srednji vijek\|srednjeg vijeka]]. Od početka svoje uprave kao [[oblasni gospodar]] 1393. godine, mladi Stefan Lazarević je bio [[Osmansko carstvo\|osmanski]] vazalni [[Feudalizam\|feudalac]]. Na strani [[Osmani\|Osmana]], učestvovao je kao [[vazal]] u tri bitke za [[sultan]]a [[Bajazit]]a. U [[Vlaška\|Vlaškoj]] se 1395. godine borio u [[Bitka na Rovinama\|Bitki na Rovinama]] 1395. godine, gdje su osmanlijske vojne pretrpjele od [[Rumunji\|Rumunja]] vojvode Mirčea Starijeg pretprjele značajne gubitke. Ostaje pitanje srpske sabotaže u bitki, no Lazarevićevi saborci, Srbi vazalni Osmanima, kralj [[Marko Mrnjavčević]] poznatiji kao ''Kraljević Marko'' u narodnoj epici i gospodar [[Konstantin Dragaš\|Konstantin Dejanović-Dragaš]], poginuli su obojica tada. Eliminacija najvećih suparnika među Srbima u boju je otvorila put knezu Stefanu sa svoje nametanje za srpskog vlastodršca. Osmanlijska imperija je prešla u defanzivu i odlučujuća bitka se protiv udruženih europskih križara odvila sljedeće, 1396. godine, [[Bitka kod Nikopolja\|kod Nikopolja]]. Srpska teška konjica koju je vodio 19-godišnji sin "Cara Lazara" se pokazala presudnom u taktičkom nadmašivanju [[Žigmund Luksemburški\|naoružanih snaga Žigmunda Luksemburškog]]. Međutim, nakon [[Bitka kod Angore\|bitke kod Angore]] [[1402.]] godine, kada su [[Tatari]] porazili [[Otomansko carstvo\|tursku]] i srpsku vojsku, i smrti sultana [[Bajazit I.\|Bajazita I.]], Stefan Lazarević se okreće europskim državama i postaje [[Ugarska\|ugarski]] vazal.

Stefan Lazarević: razlika između inačica