Köppenova klasifikacija klime: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
uklanjanje vandalizama |
|||
Redak 1:
{{Uklopi s razgovora}}
[[Wladimir Peter Köppen]] +,[[Nijemci| Nijemac]] [[Rusi|ruskog]] podrijetla klasificirao je [[klima|klimu]] prema dva prevladavajuća elementa – [[temperatura zraka|temperaturi zraka]] i [[padaline|padalinama]].
Ova '''efektivna klasifikacija klime''' ima prednost što se temelji na točno određenim vrijednostima temperature i padalina; ništa nije određeno «napamet».
Redak 40:
Također ovaj tip klime ima južna [[Florida]] i sjever [[Australija|Australije]].
== B. Suhe Klime ==
Bitno obilježje je stalni nedostatak vode, jer je količina vode koja ispari veća od količine padalina. Ove klime se određuju kombinacijom [[temperatura zraka|temperature]] i [[padaline|padalina]]. Što je veća temperatura, potrebna je veća količina padalina da klima ne bi bila suha.
Podrazredi Suhih kilma jesu:
BW - Pustinjske klime među kojima razlikujemo BWh (vruća pustinjska klima)i BWk (hladna pustinjska klima);
BS - Stepske klime među kojima razlikujemo BSh (vrća stepka klima) i BSk (hladna stepska klima).
=== BW – Pustinjske klime ===
'''BWh – Vruća pustinjska klima (Saharska klima)'''
Područja s tim klimama su pod utjecajem [[suptropski maksimum|suptropskih maksimuma]] u kojima se zrak spušta. Iako je zagrijavanje vrlo jako, ne postoje uvjeti za nastanak jačih [[konvekcijski pljuskovi|konvekcijskih pljuskova]] jer se zagrijani prizemni zrak, zbog spuštanja zraka na većoj visini, ne može slobodno izdizati. Ova su područja preblizu [[ekvator|ekvatoru]] da bi ih češće zahvatile [[ciklona|ciklone]] s [[polarna fronta|polarne fronte]], a predaleko od ekvatora da bi ih ljeti zahvatile [[tropska depresija|tropske depresije]] na [[ekvatorska fronta|ekvatorskoj fronti]].
Dijelovi Zemlje s takvom klimom su:
U [[Afrika|Africi]] – saharska Afrika ([[Sahara]], [[Libijska pustinja]], [[Arapska pustinja]], obala [[Somalija|Somalije]]), unutrašnjost jugozapadne Afrike.
U [[Azija|Aziji]] – gotovo na cijelom [[Arapski poluotok|Arapskom poluotoku]], veći dijelovi [[Iran|Irana]], [[Pakistan|Pakistana]], sjeverozapadne [[Indija|Indije]].
U [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] – u [[Meksiko|Meksiku]], [[Sonora]] u [[SAD|SAD-u]] te uz obale Kalifornijskog zaljeva ([[Dolina smrti]]).
Ovakvu klimu nalazimo i u [[Australija|Australiji]].
'''BWk – Hladna pustinjska klima'''
Tu klimu imaju pustinje sa srednjom godišnjom temperaturom nižom od 18°C. Većinom imaju malu količinu padalina, ali je zbog nižih temperatura [[aridna klima|aridnost]] slabije izražena nego kod vrućih [[pustinja]].
Dijelovi na Zemlje s takvom klimom ima u:
Unutrašnjosti [[Azija|Azije]] (hladne pustinje su nastale zbog kontinentalnosti), [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]], [[Patagonija|Patagoniji]] te na obali [[Čile|Čilea]] i [[Peru|Perua]] i jugozapadne [[Afrika|Afrike]] (nastale i zbog [[morske struje|hladnih morskih struja]]).
=== BS – Stepske klime ===
'''BSh – Vruća stepska klima'''
Područja s ovom klimom redovito, kao pojas opkoljavaju vruće [[pustinja|pustinje]], pa je ova klima predstavlja prijelaz između suhih (B) i vlažnih (C) klima. Kišu donose [[ciklona|ciklone]] na [[polarna fronta|polarnoj]] ili [[tropska fronta|tropskoj fronti]].
Područja vrućih stepa na Zemlji:
U [[Afrika|Africi]] – [[stepa|stepe]] se nastavljaju na sjevernom i južnom rubu [[Sahara|Sahare]], te ih ima i u većem dijelu jugozapadne Afrike i na jugozapadnom [[Madagaskar|Madagaskaru]].
U [[Azija|Aziji]] – tom tipu pripadaju i [[stepe]] u južnom [[Iran|Iranu]], [[Mezopotamija|Mezopotamiji]], [[Sirija|Siriji]], [[Izrael|Izraelu]], [[Jordan|Jordanu]] i sjeverozapadnoj [[Indija|Indiji]].
U [[Amerika|Americi]] – [[Meksiko]], jugozapad [[SAD|SAD-a]] i sjeverozapadna [[Argentina]].
U [[Australija|Australiji]] – pojas vrućih stepa pruža se oko vruće pustinjske unutrašnjosti.
'''BSk – Hladna stepska klima'''
Područja s hladnom stepskom klimom okružuju hladne pustinje. Godišnje padne više padalina nego u vrućim stepama, a većina kiše padne ljeti. Hladni valovi s jakim [[vjetar|vjetrom]] i [[snježne mećave|snježnim mećavama]] česti su zimi.
Područja hladnih stepa na Zemlji:
U [[Euroazija|Euroaziji]] – najveće područje hladnih stepa proteže se od južne [[Ukrajna|Ukrajne]] i donjeg Povolžja do sjeverne [[Kina|Kine]], manja područja su u [[Turska|Turskoj]], [[Španjolska|Španjolskoj]], [[Afganistan|Afganistanu]] i [[Pakistan|Pakistanu]].
U [[Amerika|Americi]] – u sjevernoj Americi nastaju u zavjetrini [[Ande|Anda]] i [[Stijenjak|Stijenjaka]].
== C. Umjereno tople kišne klime ==
Podrazredi umjereno toplih kišnih klima jesu:
Cf - Umjereno tople vlažne klime među kojima razlikujemo Cfa, Cfb i Cfc klimu
Cs - Sredozemne klime među kojima razlikujemo Csa i Csb klimu
Cw -Tople klime sa suhom klimom (Sinijske klime) među kojima razlikujemo Cwa i Cwb klimu
Bitna karakteristika ovijh klima je postojanje pravilnog ritma godišnjih doba; nema neprekidno visokih ili neprekidno niskih temperatura, kao što ne postoje ni dugi periodi suše ni kišni periodi u kojima bi pala gotovo sva godišnja količina kiše. Ljeta su umjerena, a bliže [[ekvator|ekvatoru]] topla, ali ne vruća u pravom smislu riječi. Zime su blage, a samo povremeno, pojavljuju se vrlo hladni vjetrovi.
=== Cf – Umjereno tople vlažne klime ===
'''Cfa – Umjereno topla vlažna klima s vrućim ljetom'''
Karakteristika je ove klime obilje padalina i njihova povoljna raspodjela tijekom godine (prosječno padne 750-1500mm). Količina padalina raste prema ekvatoru i od zapada prema istoku. Ljeta su relativno topla, odnosno vruća, a veće su razlike između zimskih temperatura. Ova klima je povoljna za razvoj više bilja,a prevladavaju bjelogorične vrste.
Dijelovi na Zemlje s takvom klimom ima u:
U [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] od [[Florida|Floride]] do [[New England|Nove Engleske]], a na sjeveru do jezera [[Erie]], što iznosi 1/3 površine [[SAD|SAD-a]].
U [[Južna Amerika|Južnoj Americi]] od [[Bahia Blanka|Bahie Blanke]] u [[Argentina|Argentini]] preko [[Urugvaj|Urugvaja]] i manjeg dijela [[Paragvaj|Paragvaja]] do [[Sao Paulo|Sao Paula]] u [[Brazil|Brazilu]].
U [[Azija|Aziji]] u [[Kina|Kini]], južno od gorja [[Tsinling]], zatim u [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]] i u većem dijelu [[Japan|Japana]]; planinska unutrašnjost [[Indonezija|indonezijskog]] otoka [[Borneo|Bornea]] te [[Nova Gvineja|Nove Gvineje]].
Ovakvu klima ima i znatan dio istočne [[Australija|Australije]], maleni prostor u južnoj [[Afrika|Africi]], zapadna obala [[Crno more|Crnog mora]] i južna [[Bugarska]], dolina [[Po|Poa]] i donjeg toka [[Dunav|Dunava]] te jugoistočni dio [[Panonska zavala|Panonske zavale]].
'''Cfb – Umjereno topla vlažna klima s toplim ljetom'''
Naziva se i klima bukve. Najveći dio krajeva s ovom klimom nalazi se pod utjecajem [[ciklona]] koji dolaze s [[ocean|oceana]] i kreću se prema istoku, tako da raspodjela padalina u prostoru i vremenu najviše ovisi upravo o njima – obalni pojasevi imaju najviše padalina u zimskom dijelu godine, a u unutrašnjosti u toplom dijelu godine.
Dijelovi na Zemlje s takvom klimom ima u:
U [[Europa|Europi]] je najveće područje ove klime, od sjeverne [[Španjolska|Španjolske]] i sjeverne [[Grčka|Grčke]] preko srednje i zapadne Europe do 63. [[paralele]] na obali zapadne [[Norveška|Norveške]]. Zbog nepostojanja planina, ova klima prodire duboko u europsko kopno (do oko 28°E), a zahvaća [[Britansko otočje]], zemlje [[Beneluks|Beneluksa]], [[Danska|Dansku]], [[Francuska|Francusku]], [[Njemačka|Njemačku]], [[Poljska|Poljsku]], [[Češka|Češku]], [[Slovačka|Slovačku]], kontinentski dio [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Bugarska|Bugarske]], te manje dijelove [[Španjolska|Španjolske]], [[Italija|Italije]], južne [[Norveška|Norveške]] i [[Švedska|Švedske]].
U [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] uski obalni pojas od najsjeverozapadnijeg dijela države [[državaWashington|Washington]] do 58. paralele na [[Aljaska|Aljaski]], gorje [[Appalachian]], od jezera [[Erie]] do obala [[Nova Engleska|Nove Engleske]] i [[Long Island|Long Islanda]] te na jugu do [[ Sjeverna Karolina|Sjeverne Karoline]].
Na [[južna hemisfera|južnoj hemisferi]] ovu klimu nalazimo u istočnoj i jugoistočnoj [[Australija|Australiji]] ([[Tasmanija]] i [[Novi Zeland]]), u jugoistočnoj [[Afrika|Africi]] i u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]].
'''Cfc – Umjereno topla vlažna klima sa svježim ljetom'''
Literatura:
- Šegota,T. i Filipčić, A. (1996.): "Klimatologija za geografe", Školska knjiga, Zagreb.
[[Kategorija:Klimatologija]]
<!-- interwiki -->
'''
[[ar:أقاليم مناخية]]
[[ca:Classificació climàtica de Köppen]]
[[cs:Köppenova klasifikace podnebí]]
[[de:Effektive Klimaklassifikation]]
[[en:Köppen climate classification]]
[[es:Clasificación climática de Köppen]]
[[et:Köppeni kliimaklassifikatsioon]]
[[eu:Köppen klima sailkapena]]
[[fi:Köppenin ilmastoluokitus]]
[[fr:Classification de Köppen]]
[[he:שיטת קפן]]
[[hi:कोप्पेन जलवायु वर्गीकरण]]
[[id:Klasifikasi iklim Köppen]]
[[it:Classificazione dei climi di Köppen]]
[[ja:ケッペンの気候区分]]
[[ko:쾨펜의 기후 구분]]
[[lt:Klimato juostos]]
[[lv:Kopena klimata klasifikācija]]
[[ms:Pengelasan iklim Köppen]]
[[nl:Klimaatclassificatie van Köppen]]
[[nn:Köppen si klimaklassifisering]]
[[no:Köppens klimaklassifisering]]
[[pt:Classificação climática de Köppen-Geiger]]
[[ru:Классификация климатов Кёппена]]
[[sh:Köppenova klasifikacija klime]]
[[simple:Köppen climate classification]]
[[sr:Кепенова класификација климата]]
[[sv:Köppens system]]
[[ta:கோப்பென் வகைப்பாட்டு]]
[[tr:Köppen iklim sınıflandırması]]
[[vi:Phân loại khí hậu Köppen]]
[[zh:柯本气候分类法]]
| |||