Razlika između inačica stranice »Grimorij«

Dodano 1.313 bajtova ,  prije 10 godina
sadržaj
(sadržaj)
[[Datoteka:Honorius.jpg|350px|desno|mini|Grimorij pape Honorija]]
'''Grimorij''', također '''grimoar''', ([[latinski jezik|lat.]] ''grimoire'') ili '''Knjiga sjenki''', je tekstualni priručnik [[magija|magije]]. Ovakvi priručnici poznati su širom [[Europa|Europe]] još od [[srednji vijek|srednjeg vijeka]].
 
Grimoriji sadrže upute kako napraviti magijske objekte, poput [[talisman]]a, kako izvoditi magične čarolije, prizivati [[anđeo|anđele]] i [[demon]]e, daju njihova imena i karakteristike, nabrajaju čini za ljubav, ozdravljenje, uništenje neprijatelja, bogatstvo, bacanje uroka i slslično.
 
== Etimologija ==
Riječ "grimorij" ili "grimoar" vuče podrijetlo od [[franački jezik|starofrancuske]] riječi ''grammaire'' koja proizlazi od [[grčki jezik|grčkog]] "grammatikos" u značenju ''pisana riječ''. Taj izraz se počeo rabiti u srednjem vijeku za sve necrkvene knjige, koje su kao takve bile sumnjičene kao knjige magije. S vremenom se izraz lokalizirao isključivo na ona djela koja su doista sadržavala tekstove magije i [[okultizam|okultnog]].
 
== Povijest ==
Najstariji magijski tekstovi pronađeni su [[arheologija|arheološkim]] iskapanjima u [[drevni Egipat|Egiptu]] i na glinenim pločicama iz [[Asurbanipal]]ove knjižnice iz [[7. stoljeće pr. Kr.|7. stoljeća pr. Kr]].<ref>Magija, str. 59.</ref>
 
Prema [[Biblija|biblijskoj tradiciji]], autorstvo nad [[okultizam|okultnim]] tekstovima pripisivano je još od antike [[Židovi|židovskim]] patrijarsima i prorocima poput [[Henok]]a (''Knjiga Henokova''), [[Mojsije|Mojsija]] ( ''Knjige Mojsijeve'') i [[Salomon]]a (''Clavicula Salomonis'', ''[[Salomonov testament]]'' iz [[1. stoljeće|1.]]-[[3. stoljeće|3. stoljeća]] i dr.).<ref>Grimoires, str, 15.</ref>
 
=== Srednji vijek ===
 
Najpoznatiji grimoriji u razdoblju srednjeg vijeka bili su:
* ''[[Picatrix]]'', [[1312. stoljeće]]
* ''[[LemegetonSefer Raziel]]'', [[1713. stoljeće]]
* Liber Juratus
* ''[[Knjiga zakletvi pape Honorija]]'' (''Liber Juratus''), 13. stoljeće
* ''[[Knjiga svete magije Abra-Melina maga]]'', [[1458]].
* ''[[Heptameron|Heptameron seu Elementa magica]]'', [[1496]].
 
=== Renesansa ===
 
Prodorom [[novoplatonizam|novoplatonističke]] [[ezoterija|ezoterije]] s Istoka, padom [[Istanbul|Carigrada]], nastaju brojni magijski rukopisi koji autorstvo uglavnom pripisuju kralju Salomonu. Najvažniji od njih su:
* ''[[Ključ kralja Salomona]]'', [[15. stoljeće]]
* ''De occulta philosophia libri tres'', [[1533]].
* [[Lemegeton]], [[17. stoljeće]]
* ''[[Arbatel de magia veterum]]'', [[1575]].
* ''[[Lemegeton|Lemegeton Clavicula Salomonis]]'', [[17. stoljeće]]
 
=== 18. i 19. stoljeće ===
 
Unatoč pojavi [[Prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]], razvoju [[znanost]]i i [[racionalizam|racionalizma]], vjerovanja u magiju i [[vještice|vještičarstvo]] preživjela su u Europi. U ovom vremenu nastaju i neki novi magijski tekstovi koji većinom imaju pretenziju postaviti vrijeme svog postanka u dalju prošlost kako bi dobili na vjerodostojnosti i auru tajanstvenosti:
* ''[[Petit Albert]]'', [[18. stoljeće]]
* ''Black Pullet'', 18. stoljeće
* ''[[Grimorium Verum]]'', navodno tiskana [[1517]]., no zapravo potjeće iz 18. stoljeća
* ''Šesta i sedma Mojsijeva knjiga'', 18. ili 19. stoljeće
* ''[[Magus]]'', autora [[Francis Barrett|Francisa Baretta]] iz [[1801]].
* ''[[Grand Grimoire]]'', navodno izdan [[1522]]., ali vjerojatnop nije nastao prije [[19. stoljeće|19. stoljeća]]
 
=== 20. stoljeće ===
 
==Bilješke==