Koprivnički Ivanec: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 28:
== Povijest ==
Koprivnički Ivanec je ime dobio po crkvi Sv. [[Ivan]]a. Ranije se selo zvalo [[Cer]]ovica. Spominje se kao središte župe Sv. Ivana u prvom popisu župa [[Zagreb]]ačke biskupije iz [[1334.]] godine – „ecclesia b. Johannis de Cerouicha". No posjed se nazivao Sv. [[Ivan]], od čega će kasnije nastati Ivanec. Godine [[1352.]] spominje se [[Benedikt]] zvan [[Bela]], sin Benedikta. U popisu vlastelinstva [[Đurđevac]] iz [[1439.]] godine spominje se vesnikat Sv. Ivana, na kojem su bila naselja Sv. Ivan (Zenth Iwan), [[Botinovec]] (Botinowcz), Cerovice (Cherewcze), [[Pustakovec]] (Postakowcz) i Vratna (Vrathna), a 1477. im je pridodano naselje Vojnica (Woynycza). Godine 1501. spominje se cerovički župnik Dmitar ([[Demetrije]]) i župa Sv. Ivana - "sancti Johanis in Cherenycza".
Izgleda da su kmetovi iz Ivanca, koji su ranije bili u Đurđevečkom vlastelinstvu, u drugoj polovici [[16.]] stoljeća prešli u sastav vlastelinstva [[Koprivnica]]. S vremenom su koprivnički kapetani preuzeli upravu Koprivničkog vlastelinstvo, odnosno njegove ostatke, pretvorili u vlastite feudalne posjede od kojih su imali nemale koristi. Oni su ostatkom koprivničkog vlastelinstva, odnosno tzv. «kuhinjskim selima», kako su ih izvori nazivali u 18. stoljeću, upravljali kao feudalni gospodari, a dohodak ovih sela je 1648. godine iznosio preko 1000 rajnskih forinti.
Koprivničko vlastelinstvo je bilo patron župi u Koprivničkom Ivancu. Iz [[1644.]] je sačuvana molba vezana uz župu Ivanec i pomoć za župnika Martina Faggnohta. Zanimljivo je da su se zavisni seljaci iz Ivanca i Kunovca potpisali kao kmetovi vojvodine [[Štajerska]], odnosno Koprivničke kapetanije.
Kralj [[Ferdinand III.]] je [[7. lipnja]] [[1647.]] četiri od sedam sela vlastelinstva darovao podbanu i kraljevom personalu Tomi [[Mikulić]]u. To su bila sela Kunovec, Pustakovec, Ivanec i [[Peteranec]]. Tome se usprotivio koprivnički kapetan jer bi mu tim gubitkom bili izravno ugroženi nemali prihodi.
Ovim selima je [[1659.]] ponovno upravljao koprivnički kapetan. O stanovnicima župe Ivanec koja je osim sela Ivanec, Kunovec i Pustakovec obuhvaćala Botinovec, Goričko i Cenkovec u zapisniku kanonskog pohoda od [[1. travnja]] 1659. ukratko je opisan mentalitet stanovništva ivanečke župe, odnosno većine «kuhinjskih sela»: «Narod je u toj župi surov, nemaran i nepobožan. Ne brine se za propovijed i za svetu misu, a nepokoran je župniku i drugim crkvenim ljudima. Silom želi oteti crkvena dobra. Prije nekoliko godina nije se nekoliko njih žacalo, da vlastitoga svoga župnika istjeraju, udarivši ga pet puta batinom. Pa i sada upravo se javno bune protiv koprivničkog kapetana, koji je njihov vlastelin.» Goričko i Cenkovec su mlađa naselja, koja su nastala u 17. stoljeću.
Kada je [[1770.]] povučena crta razgraničenja između civilnog i vojnovojnog područja, došlo je do razmjene nekih sela. Kunovec, Pustakovec i Ivanec izdvojeni su iz vojnokrajiškog područja tj. ostali su dio Provincijala.
== Gospodarstvo ==
== Poznate osobe ==
| |||