Inačica od 24. ožujka 2010. u 08:28 uredi Bugoslav (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 9.342 edits →‎Sekretari Centralnog komiteta KPH-SKH ← Starija izmjena		Inačica od 25. ožujka 2010. u 00:30 uredi ukloni ovu izmjenu Bugoslav (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 9.342 edits Tko je bio između 1939. i 1940. teško je reći. Za više podataka o tome kada je Rade Končar bio izabran za sekretara KPH, pogledajte u članak o Radi Končaru. Novija izmjena →
Redak 1: {{Uklopi u\|Savez komunista Hrvatske}} ~~{{dz\|[[Komunistička partija Hrvatske (2005.)]]\|izvanparlamentarnu stranku u RH}}~~ '''Komunistička partija Hrvatske''' osnovana je [[1937]]. godine kao dio [[Komunistička partija Jugoslavije\|Komunističke partije Jugoslavije]]. Line 7 ⟶ 6: S povratkom [[Tito\|Josipa Broza]] iz emigracije, započinje rad na stvaranju Komunističke partije Hrvatske. [[14. travnja]] [[1937]]., Broz u svom izvještaju o položaju [[KPJ]] u zemlji daje prikaz stanja u [[Hrvatska\|Hrvatskoj]]. U njemu on osobito ističe da je [[zagreb]]ačku partijsku organizaciju koju je našao u vrlo lošem stanju, zbog udaraca dobivenih u brojnim provalama u partijske urede. Nakon toga on oblikuje grupu koja preuzima rad oko pripreme osnivačkog kongresa u KPH. Osnivački kongres (»krnji kongres«)<ref name="OKP">(Kladarin et. al, 1958., 46.)</ref> održan je u noći između [[1. kolovoza\|1.]] i [[2. kolovoza]] 1937. u [[Anindol]]u kraj [[Samobor]]a. Bilo je ~~prisutno~~nazočno 16 delegata koji su predstavljali partijske organizacije iz šireg područja [[Osijek]]a, [[Split]]a, [[Sisak\|Siska]], [[Sušak]]a, [[Varaždin]]a i [[Zagreb]]a, a referat je podnio [[Josip Broz]] te je istakao da se [[KPJ]] zauzimala ne samo za radnička prava, nego i za nacionalnu slobodu. Rad Osnivačkog kongresa ograničio se na analizu tadašnje situacije partijskih organa u Hrvatskoj i smjernice budućeg rada na izgradnji KPH. Na kongresu je izabran i Centralni komitet. U njega je ušlo 12 članova: [[Đuro Špoljarić]] -– tajnik,<ref name="Krušelj">Krušelj, Željko. ''Odgovor na buržoaski nacionalizam'' // Danas, NIŠPRO Vjesnik, Zagreb, Godina VI, Broj 285, 4. kolovoza 1987., [http://books.google.hr/books?cd=2&id=rv_sAAAAMAAJ&q=%C4%90uro+%C5%A0poljari%C4%87 str. 66.] (64. – ...)</ref> [[Pavle Gregorić]], Andrija Žaja, [[Josip Kraš]], [[Božidar Adžija]], Anka Butorac, Ivan Dujmić, [[Marko Orešković]], Drago Petrović, [[Vlado ~~Janjić~~Janić\|Vlado Janić Capo]], Vicko Jelaska i Lovro Kurir. U samim počecima službeni je naziv stranke bio Komunistička stranka Hrvatske, no ubrzo je riječ „stranka“ zamijenjena riječju „partija.“ Delegati su bili: [[Božidar Adžija]], Josip Broz, [[Anka Butorac]], [[Ivan Dujmić]], [[Pavle Gregorić\|Pavle Gregorić Brzi]], Vlado Janić Capo, [[Vicko Jelaska]], [[Rade Končar]], [[Josip Kraš]], [[Lovro Kurir]], Marko Orešković, Drago Petrović, [[Stevo Rukavina]], [[Rudi Šimić]] i [[Andrija Žaja]]. == Do Drugog svjetskog rata ==▼ ▲== Do ~~Drugog~~Drugoga svjetskog rata == Prvi značajniji potez KPH bilo je osnivanje [[Narodna fronta\|Narodne fronte]], koja je trebala predstavljati široki narodni pokret. Ubrzo će međutim doći do sukoba unutar vodstva KPH i to poglavito s obzirom na odnos prema [[Hrvatska seljačka stranka\|Hrvatskoj seljačkoj stranci]] čiji je utjecaj u narodu sve više jačao. Usto, napravljeno je više ozbiljnijih propusta u reagiranju na važne političke događaje u zemlji, poput neizlaska na izbore za skupštinu [[1938]]. U jesen [[1939]]. započinje stoga reorganizacija KPH, a utjecaj komunista raste u Hrvatskoj, zbog čega onda ban [[Banovina Hrvatska\|Banovine Hrvatske]], uz podršku HSS-a, zabranjuje rad svim organizacijama koje je kontrolirala KPH, a njihova se novinska izdanja strogo nadziru i cenzuriraju. Narodna fronta otada svaki važniji događaj u političkom životu prati organiziranjem demonstracija. U kolovozu [[1940]]. održana je Prva zemaljska konferencija KPH, na kojoj je KPH ocijenjena kao najbrojnija partijska organizacija u Jugoslaviji. Line 15 ⟶ 16: Dok je 1940. KPH još zastupala pacifističku liniju, približavanjem vladajućeg režima [[trojni savez\|Trojnom savezu]], KPH zauzima sve jasnije stajalište o potrebi obrane zemlje. Premda nije postojala formalna odluka partije, ipak su bili hrvatski komunisti ti koji su prvi započeli oružani otpor protiv fašizma, kad su [[22. lipnja]] [[1941]]. osnovali [[Prvi sisački partizanski odred]] (vidi: [[Dan antifašističke borbe]]). Vodeća je bila uloga KPH i Narodne fronte u kasnijem oružanom otporu, kao i prilikom uspostavljanja [[ZAVNOH]]-a. == Nakon ~~Drugog~~Drugoga svjetskog rata == [[{{glavni\|Savez komunista Hrvatske]]}}▼ Nakon oslobođenja zemlje, KPH, kao dio [[KPJ]], preuzima vlast u Hrvatskoj. [[1952]]. KPH mijenja ime u [[Savez komunista Hrvatske]]. == Sekretari Centralnog komiteta KPH-SKH == [[Đuro Špoljarić]], ([[1937.]] – [[1939...]])<ref name="Krušelj"/> * [[Rade Končar]], ([[1940.]] – [[1941.]]) * [[Andrija Hebrang]], ([[1942.]] – [[1944.]]) Line 40 ⟶ 41: == Vidi još == * [[Komunistička partija Hrvatske (2005)]] [[Savez komunista Jugoslavije]] ▲[[Savez komunista Hrvatske]] [[Socijaldemokratska partija Hrvatske]] [[Socijalistička radnička partija Hrvatske]] == Literatura == Kladarin, Đuro; Mardešić, Ivo; Mrazović, Karlo; Saili, Dragutin; Šimić, Rudi; Trbojević, Mane <small>(redak.)</small> ''Osnivački kongres '''Komunističke partije Hrvatske''''', Naprijed, Zagreb, 1958. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == [http://www.crohis.com/izvori/ksh.pdf Proglas Komunističke stranke Hrvatske ~~prilikom~~prigodom ~~njenog~~njezinoga osnivanja, 1937.] [[en:League of Communists of Croatia]]

Komunistička partija Hrvatske: razlika između inačica