|
obrisati
'''Vojislav''', [[duklja|dukljanski]] [[knez]], osnivač je prve povijesne [[crna gora| crnogorske]] [[dinastija|dinastije]] [[Vojislavljevići|Vojislavljevića]].<ref> [http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/duklja/dukljanska_drzava_crnogorski_iskon_i_korijeni_b_sekularac.htm Dr. Božidar Šekularac ''"Dukljanska država:Crnogorski iskon i korijen"''] </ref>
[[Ljetopis popa Dukljanina]] spominje ''Vojislava'' i pod imenom ''Dobroslav''. Crnogorska [[historiografija]] je utvrdila da mu je [[Sveti Vladimir]] bio stric ili brat od strica.
Kao [[bizant|bizantski]] [[vazal]] ustoličen je za dukljanskoga kneza oko [[1018.]] godine. ''Vojislav'' se [[1035.]] nakratko osamostalio, no već je [[1036.]] [[Duklja]] opet bila bizantskom provincijom, a ''Vojsilava'' su odveli u [[Carigrad]].
Odatle uspijeva pobjeći u [[Duklja|Duklju]] gdje podiže ustanak. U [[Crmnica|Crmnici]] je [[1040.]] potukao bizantsku vojsku. Pomagao je ''Vojislav'' anti-bizantske ustanike oko [[Drač|Drača]], pa je poduzet još jedan pohod na ''Duklju''.
Odlučujuća [[Bitka kod Bara]] odigrala se u listopadu [[1042.]] na obroncima planine ''Rumija'', na lokaciji sela ''Tuđemil''.
Bizantska vlast bila je trajno zbačena i ''Duklja'' je postala neovisnom. Teritorijalno se proširila na oblast ''Drača'' ([[Albanija]]), do rijeke ''Vojuše'', te ovladala na zapadu [[Travunja|Travunjom]]. ''Vojislav'' je u tome razdoblju, istisnuvši dotadašnjeg [[arhont|arhonta]] [[Srbi|Srba]] bizantskog vladara ''Teofila Erotika'', ovladao i dijelom srpskih teritorija pa ga bizantski izvori otada i tako tituliraju.
Bizantski kroničar ''Kekvamen'' opisuje ''Vojislava'' kao ''lukavog barbarina'':
[[Datoteka:Rumija Moutain.jpg|mini|300px|Crnogorska planina Rumija u čijim se klancima odigrao dukljansko-bizantski sukob [[1042.]]]]
''"Bješe u gradovima [[Dalmacija|Dalmacije]], u Zeti i [[Ston|Stonu]], zavladao toparh Vojislav Dukljanin. [[Strateg]] htjede da ga zarobi. I što učini? Sprijatelji se s njime da ga obmane. Iako je ovaj bio varvarin, ali po prirodi i iskustvu bješe mudar, pa je on, s jedne strane, primao poklone, a s druge pretvaraše se kao da je caru podanički odan, tobože zbog blagonaklonosti i milosti stratega...Oni se potom sretnu i, izljubivši se, sjednu. Tek što su oni sjeli, na dati znak opkole stratega i, vezavši mu ruke i noge, odvedu ga vezanoga sa njegovim sinom i svom pratnjom i dromonima u Ston. I onim zamkama i mrežama, kojima (strateg) htjede da ulovi, bi ulovljen, na sramotu Romeja'' (Bizantinaca - op.a.)". <ref> [http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/duklja/kekavmen_o_knezu_vojislavu.htm Kroničar Kekavmen o tome kako je knez Vojislav zarobio vizantijskog stratega u Dubrovniku (poslije 1042.)]</ref>
''Vojislav'' je imao pet sinova: ''Gojislava, Radoslava, Mihaila, Saganeka i Predimira''.
Sahranjen je [[1043.]] ''Vojislav'' u dvorskoj kapeli [[Sveti Andrija|Svetoga Andrije]] u ''Papratni'' (nekoć utvrda na prostoru između [[Bar (grad)|Bar]]a i [[Ulcinj]]a).
Naslijedio ga je [[Mihailo]]. <ref> [http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/duklja/dukljanski_knezevi.htm Dr. Radoslav Rotković ''"Kraljevina Vojislavljevića"'' (odlomak)]</ref>
==Povezani članci==
* [[Vojislavljevići]]
* [[Bitka kod Bara]]
==Vanjske poveznice==
* [http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/duklja/zivot_dukljanske_kraljevine.htm Dr. Fran Milobar ''"Dukljansko kraljevstvo",'' Sarajevo, 1900.g. (odlomak)]
==Izvori==
{{izvori}}
{{GLAVNIRASPORED:Vojislav}}
[[Kategorija: Duklja]]
[[Kategorija:Biografije, Crna Gora]]
[[Kategorija:Vladari]]
[[de:Stefan Vojislav]]
[[en:Vojislav of Duklja]]
[[nl:Stefan Vojislav]]
[[no:Stefan I Vojislav]]
[[pl:Stefan Dobrosław]]
[[ru:Стефан Воислав]]
[[sr:Стефан Војислав]]
| 