Inačica od 24. ožujka 2010. u 01:45 uredi Bugoslav (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 9.342 edits m još sitnije. ← Starija izmjena		Inačica od 27. ožujka 2010. u 00:47 uredi ukloni ovu izmjenu Mato-jajalo (razgovor \| doprinosi) 35 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 1: '''Josip Kosor''' (Trbounje kraj [[~~Tribunj~~Drniš\|Drniša]], [[27. siječnja]] [[1879.]] – [[Dubrovnik]], [[23. siječnja]] [[1961.]]) –, [[Hrvatska\|hrvatski]] ~~književnik~~dramatičar, novelist i romanopisac. == Životopis == Rođen je u Tribunju<ref name="Brešić">Brešić, Vinko (priredio), ''<u>Autobiografije hrvatskih pisaca</u>'', AGM, Zagreb, 1997., ISBN 953-174-038-0, [http://books.google.hr/books?cd=1&id=PahiAAAAMAAJ&q=Josip+Kosor str. 587.]</ref> kraj [[Drniš]]a. Kada je imao četiri godine, njegova [[obitelj]] preselila se u [[Otok (Vukovarsko-srijemska županija)\|Otok]] kraj [[Vinkovci\|Vinkovaca]]. <ref>http://www.opcina-otok.com/grad_otok.php?id_sad=51</ref> Tamo je bio do 18. godine, kada je otišao u [[Bosna\|Bosnu]] i radio kao pisar. S 23 godine otišao je u [[Zagreb]] i radi u odvjetničkoj kancelariji. Postao je član Društva hrvatskih književnika i afirmirao se kao pisac. Jedno vrijeme živio je u [[Beč]]u, gdje se družio s kiparom [[Ivan Meštrović\|Ivanom Meštrovićem]]. Tamo je napisao dramu "Požar strasti". Putovao je po Europi i živio kao [[boem]] i avanturist. Do [[I. svjetski rat\|I. svjetskog rata]] boravio je u [[München]]u i [[Berlin]]u, za vrijeme rata bio je u [[Švicarska\|Švicarskoj]] i [[Engleska\|Engleskoj]], a nakon rata u [[Skandinavija\|Skandinaviji]], [[Rusija\|Rusiji]], Engleskoj i [[Francuska\|Francuskoj]]. <ref>http://www.privlacica.hr/privlacica/raritetna-izdanja/josip-kosor-pozar-strasti/</ref> Za to vrijeme upoznao je brojne književnike i umjetnike. Poslije je živio najviše u Dubrovniku, gdje se oženio, a tamo je [[1961]]. godine i umro. Kao četverogodišnjak se s obitelji seli u [[Otok_(Vukovarsko-srijemska_županija)\|Otok]] kraj [[Vinkovci\|Vinkovaca]]<ref>http://www.opcina-otok.com/grad_otok.php?id_sad=51</ref> , a kasnije radi kao pisar u [[Privlaka_(Vukovarsko-srijemska_županija)\|Privlaci]], [[Vukovar\|Vukovaru]], [[Tuzla\|Tuzli]], [[Đakovo\|Đakovu]] i [[Mostar\|Mostaru]].<ref>http://www.cibalia.com/vijesti_list.php?id=682</ref> <ref>Josip Kosor, ''Izabrane pripovijesti'', Zora, Zagreb, 1950., str. 275.</ref> S 23 godine stiže u Zagreb, radi u odvjetničkoj kancelariji, postaje članom [[Društvo hrvatskih književnika\|Društva hrvatskih književnika]] i ubrzo se afirmira kao pisac. U prvoj fazi svog stvaralaštva opisuje težak život dalmatinskih, bosanskih i slavonskih seljaka (romani ''Rasap'', ''Radnici'' i ''Cupalo'', zbirke pripovjedaka ''Optužba'' i ''Crni glasovi''), zbog čega je prozvan hrvatskim [[Maksim Gorki\|Maksimom Gorkim]].<ref>http://www.croatia.ch/kultura/knjizevnost/080320a.php</ref> Od 1905. putuje [[Europa\|Europom]] ([[Beč]], [[München]], [[Berlin]], [[Pariz]]) i sklapa prijateljstva s mnogobrojnim hrvatskim ([[Ivan Meštrović]], [[Vladimir Becić]], [[Mirko Rački]]) i stranim umjetnicima ([[Hermann Bahr]], [[Stefan Zweig]], [[Stanisław Przybyszewski]], Maksim Gorki, [[Konstantin Stanislavski]] i dr.).<ref>http://www.inst.at/trans/16Nr/05_2/daviau16.htm</ref> Upravo u Beču 1910. piše svoje ponajbolje djelo, dramu ''Požar strasti'' (objavljena 1912.), koja je naišla na dobar odjek i u inozemstvu. U međuratnom razdoblju putuje [[Švicarska\|Švicarskom]], [[Skandinavija\|Skandinavijom]], [[Rusija\|Rusijom]], [[Engleska\|Engleskom]] i [[Francuska\|Francuskom]], a nakon [[Drugi svjetski rat\|Drugog svjetskog rata]] seli se u [[Dubrovnik]]. == Zanimljivosti == Pisao je drame, pripovijetke i [[pjesma\|pjesme]]. Bio je u korak s tadašnjim književnim kretanjima, zbog brojnih putovanja i kontakata. Djela su mu prevođena na više jezika. Na temelju njih nastale su kazališne predstave, koje su izvođene i po Europi. Bio je u krugu kandidata za [[Nobelova nagrada za književnost\|Nobelovu nagradu za književnost]]. <ref>http://www.matica.hr/www/wwwizd2.nsf/AllWebDocs/kosorpozarstrasti</ref> Zbog dobre recepcije njegovih djela u inozemstvu jedno je vrijeme figurirao i kao kandidat za [[Nobelova nagrada za književnost\|Nobelovu nagradu za književnost]].<ref>http://www.matica.hr/www/wwwizd2.nsf/AllWebDocs/kosorpozarstrasti</ref> Josip Kosor u rodbinskoj je vezi sa sadašnjom premijerkom Republike Hrvatske [[Jadranka Kosor\|Jadrankom Kosor]] (stric njezinog oca).<ref>http://www.jutarnji.hr/pjesnicki-opus-jadranke-kosor/205818/</ref> == Djela == Line 9 ⟶ 13: * "Radnici", 1906. * "Cupalo", 1907. * "Požar strasti", 1912.~~<ref name="Brešić"/>~~ * "Mirne", 1916. * "People of the Universe", 1917.

Josip Kosor: razlika između inačica