Razlika između inačica stranice »Atakapa«

Dodano 99 bajtova ,  prije 11 godina
bez sažetka
m (Bot: mijenjam mrtvu poveznicu www.tsha.utexas.edu s www.tshaonline.org)
[[Datoteka:Attakapasindian-1735-deBatz.jpg|mini|Atakapa Indijanac, 1735, Alexandre De Batz]]
[[Datoteka:Atakapaindian.jpg|mini|Statu Atakapa indijanca u St. Martinvilleu, Louisiana.]]
'''Atakapa''' (Attacapa) /od hatak ='' 'man' '' + apa ='' 'eats' ''; odnosno kanibal,/ pleme Indijanaca porodice [[Attacapan]] kojoj su i dali svoje ime. Naseljavali su priobalni kraj [[Louisiana|Louisiane]] i [[Teksas]]a od [[Vermillion Bayou]]a do [[Trinity Bay]]a. Podaci o Atakapama dolaze nam iz druge ili treće ruke iz osamnaestog ili devetnaestog stoljeća. Zna se da su to bili ljudi niskog rasta, čvrsti i tamnije puti. Odjeća im se sastojala od pregača i bizonovog ogrtača. Društveno su organizirani po labavim bandama koje su lutale s mjesta na mjesto, usput se baveći lovom, sakupljanjem i ribolovom. Veliku važnost imao je [[aligator]] od kojega su dobivali meso, kožu i ulje koje je služilo za tjeranje dosadnih insekata. Kultura Atakapa nestala je ranih [[1800]].-tih godina. Ostala plemena porodice Attacapan, a s time njima i srodni bili su [[Akokisa]], [[Bidai]], [[Patiri]] i [[Deadose]].
 
U Mobile i Choctaw jeziku njihovo ime znači "man eater", zbog običaja što su oni i neki zapadni im susjedi prakticirali konzumirati meso svojih neprijatelja. Sami sebe nazivali su Yuk'hiti ishak.
 
 
== Populacija ==
Pleme Atakapa [[1650]]. godine, prema Mooneyu, brojalo je 2000 duša, od toga 1,500 u Louisiani i 500 u Teksasu, isti brojevi vrijede i za [[1700]]. godinu. Kasnije žive samo u Louisiani i broj im opada 900 ([[1747]].) po španjolskim izvorima; 150 (1800) i svega 9 ([[1908]].) prema Swantonu.
 
 
[[Datoteka:Atakapa_lang.png|mini|200px|Govorno područje jezika plemena Atakapa]]
 
== Povijest ==