Željeznička pruga Brčko – Banovići: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nova stranica: '''Željeznička pruga Brčko - Banovići''' je pruga u sjevernoj Bosni dužine 92 kilometara. Pruga je nastala kao rezultat prve omladinske radne akcije u [[SFR...
(Nema razlike inačica)

Inačica od 30. ožujka 2010. u 19:21

Željeznička pruga Brčko - Banovići je pruga u sjevernoj Bosni dužine 92 kilometara. Pruga je nastala kao rezultat prve omladinske radne akcije u Jugoslaviji. Na njenoj izgradnji radilo je 62.268 omladinaca iz cijele Jugoslavije i više od 1.000 brigadira iz inozemstva.

Ideja o izgradnji željezničke pruge koja bi spajala bogata nalazišta ugljena banovićkog bazena sa glavnim prometnicama, a preko njih i sa udaljenim potrošačkim centrima postojala je još i prije Drugog svjetskog rata. Po završetku rata još u periodu obnove Jugoslavije od ratnih razaranja, prije početka planske izgradnje socijalističke privrede, ovo je bio jedan od prvih velikih investicijskih projekata.

Za budući petogodišnji plan u slobodnoj Jugoslaviji bilo je prijeko potrebno osigurati solidnu sirovinsku bazu. Bogate naslage banovićkog ugljena, za jugoslovenske prilike relativno visokokaloričnog, sa vrlo pogodnim uslovima eksploatacij potakle su najviše rukovodeće organe privrede da još početkom 1946. godine odluče da se tijekom te godine započne izgradnja ove pruge. Bilo je predviđeno i isplanirano sagraditi prugu za sedam mjeseci. Taj zadatak bio je završen u rekordno kratkom vremenu.

Sredinom ožujka 1946. godine građevinsko odjeljenje tadašnjeg ministarstva prometa dobilo je nalog za izvođenje pripremnih radova. Elaborat o izgradnji bio je gotov za nepunih mjesec dana. Na dan 1. travnja počele su pripreme i taj datum je dan početka omladinskih radnih akcija. 1. svibnja prve omladinske radne brigade otvorile su radove na pruzi Brčko - Banovići dugoj 92 km. Tijekom izgradnje pruge iskopano je 1.361.680 km² zemlje i 134.460 km² kamena. Izgrađena su dva tunela u dužini 667 m i 22 mosta ukupne dužine 455 m.

Osim što je ta pruga osiguravala opskrbu ugljenom velikih gradova u dolini Save, bila je značajna i radi opskrbe hranom izgladnjele i razorene sjeveroistočne Bosne.

Zbog silne žurbe neke dionice izgrađene nekvaliteno, primjerice usjeci koji su se urušili, pa se poslije otvorenja saniralo u tišini.

U barakama omladinaca je izbila i velika epidemija tifusa.


Prvi vlak ovom prugom prošao je 7. studenog 1946. godine.

Miroslav Krleža je rekao:„Nije ovo prva pruga na svijetu sigurno, ali je prva koju su izgradila djeca“.