Razlika između inačica stranice »Đuro Špoljarić«

Dodano 777 bajtova ,  prije 10 godina
dopuna.
(dopuna.)
Na »krnjem kongresu«<ref name="OKP">Kladarin i dr., 1958., 46.</ref> kojim je u noći s [[1. kolovoza|1.]] na [[2. kolovoza]] [[1937.]] osnovana Komunistička stranka Hrvatske postaje prvoizabrani ''sekretar''<ref>Krušelj, Željko. ''Odgovor na buržoaski nacionalizam'' // Danas, NIŠPRO Vjesnik, Zagreb, Godina VI, Broj 285, 4. kolovoza 1987., [http://books.google.hr/books?cd=2&id=rv_sAAAAMAAJ&q=%C4%90uro+%C5%A0poljari%C4%87 str. 66.,] (64. – ...), {{ISSN|0351-8221}}</ref> ([[Hrvatski jezik|hrv.]] tajnik) Središnjega odbora [[KPH|Komunističke stranke Hrvatske]] (kasnije ''Komunističke partije Hrvatske''). U Središnjem odboru KSH (kasnije ''Centralnom komitetu KPH'') Špoljarić je bio zadužen za kontakte s [[Hrvatsko zagorje|Hrvatskim zagorjem]] i [[Međimurje|Međimurjem]], te sa Sušakom.
 
Godine [[1939.]] je zajedno s [[Marko Orešković|Markom Oreškovićem]] radio na ustrojavanju podružnice njihove stranke u [[Sušak]]u. Uhićeni su i bilo im je suđeno temeljem čl. 1. ''Zakona o zaštiti javne bezbednosti i poretka u državi'' radi širenja komunističkih ideja. Obojica su sudu izjavili pripadnost Komunističkoj partijikomunistima. I prije ovoga suđenja bio je zatvaran u Zagrebu ([[1937.]]).
 
[[1939.]] je smijenjen s položaja sekretara, ali i položaja člana [[Centralni komitet KPH|CK KPH]].
 
== Stradanje prije rata ==
*1939. – Marko Orešković, bivši dobrovoljac međunarodne brigade u Španjolskoj, i Đuro Špoljarić, sindikalni dužnosnik, obojica s boravištem u Zagrebu, zatvoreni su u kazneni zavod u Lepoglavi, a nakon toga odvedeni na Sušak u policijski zatvor, gdje su bili izvrgnuti mučenju. Bili su vezani i vješani naglavce na kolac i volovskom žilom bičevani po tabanima.<ref>U: Vjesnik historijskih arhiva u Rijeci i Pazinu, [glavni i odgovorni urednik Danilo Klen], vol. XV. (1970.) ''ili'' vol. XVI. (1971.), [http://books.google.hr/books?cd=1&id=hOoWAQAAIAAJ&q=volovskom str. 221.,] {{ISSN|0351-0891}}</ref> Poslije su vraćeni u Lepoglavu jer zbog obimnih uhićenja u Sušaku nije bilo više mjesta.<ref>Jelić, 1972., 428.</ref>
*1936./1937. – U okviru procesa protiv [[Božidar Adžija|Božidara Adžije]] i dvadeset i trojice komunista uhićenih studenoga 1936., osuđeni su srpnja 1937. i članovi Pokrajinskoga komiteta KPJ za Hrvatsku, D. Saili, Đ. Špoljarić i S. Vlahek.<ref>Jelić, 1972., 60.</ref>
 
== Drugi svjetski rat ==
Kao sudionik [[NOB]]-e bio je jedno vrijeme politički komesar Mokranjskog bataljuna (u [[BiH]]), te pripadnik [[13. primorsko-goranska divizija|13. primorsko-goranske divizije]].<ref name="Čepo">Čepo, Zlatko. ''<u>Zvane Črnja: '''Sukobi oko Krleže''' (1983.)</u>'' (ocjene i prikazi) // [[Časopis za suvremenu povijest|ČSP]], Vol. 16, br. 1 (1984.), str. 123. – [http://books.google.hr/books?id=XJZpAAAAMAAJ&q=brigadu 126.,] {{ISSN|0590-9597}} {{Citat|Zbog neprijateljske ofenzive Špoljarić nije otišao u Zagreb, već u 13. primorsko-goransku brigadu i nije obavio taj zadatak. Ne vjerujemo kako je to bila jedina Titova inicijativa da se na oslobođeni teritorij dovede Miroslav Krleža, kojemu je bilo namijenjeno mjesto potpredsjednika AVNOJ-a. (možda bi o tome mogao više reći Ivan Krajačić Stevo.)|Čepo, 1984., 126.}}</ref> Za vrijeme rata je bio rukovoditelj srednjega partijskog tečaja pri Okružnom komitetu KPH za Liku,<ref name="Z43"/> stranački instruktor u Dalmaciji. Također je boravio na [[Krk]]u. Bio je vijećnik [[ZAVNOH|Zavnoha]], na Prvomu,<ref name="Z43">Sirotković, Hodimir <small>(gl. redakt.)</small> ''Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske : zbornik dokumenata ― 1943.'', [Sv. 1.], Institut za historiju radničkog pokreta [Hrvatske], Zagreb, 1964., str. 214., 641., 643. i 674.</ref> Drugom,<ref name="Z43"/> [[Treće zasjedanje ZAVNOH-a|Trećemu]]<ref>Sirotković, Hodimir <small>(gl. redakt.)</small> ''Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske : zbornik dokumenata ― 1944. (od 1. siječnja do 9. svibnja)'', Sv. 2., Institut za historiju radničkog pokreta Hrvatske, Zagreb, 1985., str. 675. i 697.</ref> i Četvrtom zasjedanju.<ref>Sirotković, Hodimir <small>(gl. redakt.)</small> ''Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske : zbornik dokumenata ― 1945. (od 1. siječnja do 25. srpnja)'', Sv. 4., Institut za historiju radničkog pokreta Hrvatske, Zagreb, 1986., str. 728. i 744.</ref>
 
== LiteraturaStradanje poslije rata ==
Bio je zatočenik [[Politički logor Goli otok|političkoga logora na Golom otoku]].<ref>Mihailović, Dragoslav. ''Goli otok'', Zbirka (Dela / 7.), Politika, Beograd, 1990., [http://books.google.hr/books?id=o53aAAAAMAAJ&q=Шпољарић str. 497.,], ISBN 86-7607-001-6</ref>
 
== Ostale djelatnosti ==
Špoljarić je bio vanjski suradnik [[Institut za historiju radničkog pokreta Hrvatske|Instituta za historiju radničkog pokreta Hrvatske]], te od svibnja 1947. do siječnja 1950. na čelu tadašnjega Državnog zavoda za socijalno osiguranje NR Hrvatske.<ref>'''<tt>xxxxxx</tt>'''. ''Zavod : povijesni pregled'', Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, preuzeto 2010-04-01, URL: http://www.mirovinsko.hr/default.asp?ID=1347</ref>
 
== Bibliografija ==
*Špoljarić, Đuro. ''Diskusija o Pregledu istorije SKJ'' // Putovi revolucije, II/3─4, 1964., 405.–409., {{ISSN|1330-1748}}
*Špoljarić, Đ. ''Intelektualci i radnička klasa'' // Kultura : [književno-politički legalni časopis KP], Izdavač i odgovorni urednik: Zvonimir Požgaj, Zagreb, 15. XII 1937.
 
== Literatura ==
*Jelić, Ivan. ''Komunistička partija Hrvatske 1937. – 1941.'', Institut za historiju radničkog pokreta Hrvatske, Zagreb, 1972., str. 60., 141., 229., 356., 357., 358., 368., 373., 380., 381., 388., 398., 405., 410., 412., 413., 422., 428., …
*Jelić, Ivan. ''Osnivački kongres Komunističke partije Hrvatske 1937.'', Institut za historiju radničkog pokreta Hrvatske, Zagreb, 1987., ISBN 86-80359-04-01 <!-- ISBN nije točno izračunan, ali se donosi u izvornomu obliku radi mogućnosti bržega pronalaženja djela u bazama podataka NSK i drugih knjižnica -->