Srednjovjekovna hrvatska država: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Redak 25:
Knez [[Iljko]] ([[876]]. – [[878]].), sin kneza Domagoja, počinje se polako oslobađati utjecaja Franaka, koristeći unutarnji sukob [[Karoling]]a sa Italijom. Pod njegovim vodstvom, Hrvati su napali [[876]]. godine [[Karlman]]ove gradove na zapadnoj istarskoj obali, otkuda ih je mletačka mornarica protjerala. Na kopnenom dijelu, na putu između panonske Hrvatske u Dalmaciju, Hrvati su [[876]]./[[877]]. godine napali snage donjopanonskog kneza Kocelja, franačkog vazala, i time se oslobodili franačke vrhovne vlasti.
 
Tijekom vladavine kneza [[Zdeslav]]a ([[878]]. – [[879]].) Dalmacija je došla pod vlast Bizanta. Uz pomoć [[papa|pape]] [[Ivan VIII. |Ivana VIII]]. na vlast [[879]]. godine, prevratom, dolazi prvi priznati hrvatski knez [[Branimir]], '''dux Chroatorum''', (879. – [[892]].), koji oslobađa Dalmaciju od vlasti Bizanta, osim u gradovima i na otocima, i u gospodarskom i političkom životu jača Dalmaciju i Hrvati se opredjeljuju za zapadnu crkvu ([http://www.geocities.com/hrvatska_povijest/page8.html]|vidi - Papin odgovor Branimiru). Nakon smrti kneza Branimira za kneza je proglašen knez [[Muncimir]], mlađi brat kneza Zdeslava, i najmlađi sin kneza Trpimira, koji vlada Dalmacijom od 892 . – [[910]]. godine i koji ne priznaje ni romansku a ni bizantinsku vlast, već se naziva «'''divino munere Croatorum dux'''», «''S Božjom pomoću knez Hrvata''».
 
= Osnutak Hrvatske kraljevine i dinastija Trpimirovići=