Razlika između inačica stranice »Kaloča«

Nema promjene veličine ,  prije 10 godina
m
bez sažetka
m (Kalača premješteno na Kaloča preko postojećeg preusmjeravanja: Kaloča je u hrvatskoj povijesnoj literaturi.)
m
[[Datoteka:Kalocsa - Archiepiscopal palace.jpg|200px|mini|desno|Nadbiskupska palača u Kalači]]
 
'''KalačaKaloča''' ili '''KaločaKalača''' (mađ. ''Kalocsa'', nje. ''Kollotschau'', srp. ''Kalača'', slovački: ''Koloca'') je grad u [[Mađarska|Mađarskoj]].
 
== Zemljopisne osobine ==
Površine je 53,18 km četvornih. Nalazi se na 46°32' sjeverne zemljopisne širine i 18°59'8" istočne zemljopisne dužine, nekoliko kilometara istočno od [[Dunav]]a, u regiji [[Južni Alföld]].
 
Nekoliko kilometara zapadno od KalačeKaloče nalazi se [[Voktov]], prema istoku je Negyvenszállás, 10 km prema sjeveroistoku je [[Kmara (Kalački kotar)|Kmara]], a 10 km prema sjeverozapadu je [[Vusad]]. Pet kilometara južno je [[Baćino]].
 
 
Poštanski broj je 6300.
 
U KalačiKaloči se nalazi jedinica [[Hrvatska manjinska samouprava|Hrvatske manjinske samouprave]] u Republici Mađarskoj koju su Hrvati utemeljili nakon inicijative 2006. godine.
 
== Povijest ==
Grad je poznat kao sjedište KalačkoKaločko-bačke biskupije koja je u međuvremenu podignuta na razinu nadbiskupije, a nosi ime [[KalačkoKaločko-kečkemetska nadbiskupija]]. Rečenu biskupiju je osnovao [[Stjepan I. Sveti|sveti Stjepan]].
 
Ovaj [[barok]]ni provincijski gradić u [[Panonska nizina|Panonskoj nizini]] star je koliko je stara i sama država Mađarska.
Uskoro je ugarski kralj [[Stjepan I. Sveti|Stjepan I.]] uspostavio [[ostrogonska biskupija|ostrogonsku]] i [[kalačka biskupija|kalačku nadbiskupiju]].
 
Prvi nadbiskup u KalačiKaloči je bio sveti [[Astrik]], koji je donio kralju Stjepanu krunu od Pape. U prvom desetljeću 11. stoljeća izgrađena je prva crkva.
 
U srednjovjekovnoj Ugarskoj nalazimo generale među nadbiskupima. Tako je, primjerice, nadbiskup [[Ugrin Csák (nadbiskup)|Ugrin Csák]] (nadbiskup od [[1219.]] do [[1241.]]) bio vođom vojske u [[bitka kod mjesta Mohi|bitci kod Mohija]] protiv [[Tatari|Tatara]] [[11. travnja]] [[1241.]].
Drugi poznati general bio je [[Pál Tomori]] (nadbiskup od [[1523.]]-[[1526.]]) koji je vodio ugarsku vojsku protiv Turaka. Poginuo je u [[mohačka bitka|mohačkoj bitci]].
 
Turci su zauzeli KalačuKaloču [[15. kolovoza]] [[1529.]]. Stanovništvo se razbježalo i nitko nije obrađivao zemlju i nadbiskupijski status je izgubio svoj značaj.
 
Godine [[1602.]] [[kalvinizam|kalvinistički]] [[hajduk|hajduci]] spalili su KalačuKaloču.
 
Nakon 148 godina vladanja KalačomKaločom, Turci su [[13. listopada]] [[1686.]] spalili kalačkikaločki dvorac i povukli svoju posadu iz njega. Unatoč turskom povlačenju, mir nije došao u ovaj kraj zbog ustanka protiv [[Habsburg]]a kojeg je predvodio sedmogradski vladar [[Franjo Rakoci II.]].
 
KalačkiKaločki su nadbiskupi svim silama nastojali povećati brojku stanovnika na području svoje nadležnosti i u svojim su nastojanjima imali zapažen uspjeh. Kardinal [[Imre Csáki]] (1710.-1732.) je vratio KalačuKaloču i susjedne krajeve površine 23 tisuće hektara, mahom močvare, vrtove, vinograde.
 
<!--
Kapitalistički razvitak u 19. i 20. stoljeću nije dopro do Kalače. Željeznička prometnica je kasno došla do ovog grada, tek 1882. godine, a uz to [[1886.]] Kalača gubi status grada. Vratila ga je nazad tek [[1921.]].
 
KalačaKaloča je bila poznata kao "nadbiskupski grad". Dva velika nadbiskupa iz drugog dijela 19. stoljeća, [[József Kunszt]] (1851.-1866.) i [[Lajos Haynald]] (1867.-1891., utemeljili su škole, što je pomoglo da KalačaKaloča zadrži svoju važnost.
 
At the beginning of the 20th century the peasants were working for the archbishop or as a navvy. During the counter-revolution of the Hungarian Soviet Republic 20 people were hanged in the main street of the town. Fortunately nothing happened in the 2nd World War. Then the communist power deprived the town of being subsidized by the state because of the archbishopric. The industrial development of the town started at the end of the 1960s. It resulted a big change in the life of the inhabitants of the town and the people living in small villages around Kalocsa.
 
== Stanovništvo ==
U KalačiKaloči živi 18.297 stanovnika (2001.). Pored nacionalne zajednice [[Mađari|Mađara]], u KalačiKaloči žive i [[Slovaci]], [[Nijemci]], [[Rumunji]], [[Hrvati u Mađarskoj|Hrvati]] i [[Srbi]]. Hrvatska zajednica je nekad bila brojnija u ovom gradu, ali je asimilatorska politika vlasti pridonijela znatnom smanjenju njihovog broja <ref>[http://www.croatica.hu/fileadmin/glasnik/2008/glasnik28i.pdf Hrvatski glasnik br. 28/2008.] Pečuško predstavljanje Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca </ref>. Štoviše, u razdoblju od 16. do 18. stoljeća je bila hrvatskim naseljem. Današnji Hrvati su uglavnom doseljenici iz obližnjih sela [[Dušnok]]a i [[Baćin]]a te još nekih sela iz [[Bačka|Bačke]] <ref name="Intervju">[http://www.croatica.hu/fileadmin/glasnik/2006/glasnik16i.pdf Hrvatski glasnik br.16/2006.] Intervju: KalačkiKaločki Hrvati pripremaju se za izbore</ref>. Postoje utemeljene pretpostavke da su se sačuvali izvorni kalačkikaločki Hrvati, sudeći prema dijelu mjesnih Mađara kod kojih se može razaznati hrvatsko prezime. Prema povijesnim dokumentima, za vrijeme i nakon oslobođenja od turske vlasti Hrvati su se u ove krajeve prvo naselili u KalačuKaloču, a potom u Dušnok i Baćin <ref name="Intervju"> </ref>.
 
== Kultura ==
 
U KalačiKaloči se mjesni Hrvati redovito okupljaju kako bi proslavili ''Hrvatski dan'' i ''[[Ivan Antunović|spomen-dan Ivana Antunovića]]'', a manifestacija na hrvatskom jeziku je i ''Dan paprike''. Dan paprike i Hrvatski dan se održavaju u organizaciji hrvatske državne samouprave <ref>[http://radio.croatica.hu/index.php/vijesti/vijesti/404-odluka-javne-zaklade-za-nacionalne-i-etnike-manjine-u-maarskoj-o-raspodjeli-financijskih-sredtava-u-kategoriji-kulturni-i-vjerski-programi-na-materinskom-jeziku Radio Croatica] Odluka Javne zaklade za nacionalne i etničke manjine u Mađarskoj o raspodjeli financijskih sredtava u kategoriji kulturni i vjerski programi na materinskom jeziku</ref>.
 
== Poznate osobe ==
Srednje škole i studije u KalačiKaloči su pohađali hrvatski književnici, kulturni i politički radnici [[Miroljub Ante Evetović]], [[Ivan Petreš Čudomil]], [[Pajo Kujundžić]], [[Grgur Cserháti]], [[Ivan Palić]], [[Franjo Pijuković]], [[Blaško Rajić]], [[Lajčo Budanović]] te slikar [[Marko Horvacki]].
 
[[Ivan Antunović]], biskup i preporoditelj podunavskih Hrvata, živio je i službovao u KalačiKaloči sve do smrti, a drugi preporoditelj Hrvata u Podunavlju, fra [[Fabijan Peštalić]], boravio je u ovom gradu kad je polagao za učitelja.
 
U KalačiKaloči se [[1636.]] rodio crkveni i kulturni djelatnik, hrvatski književnik odnosno prvi pisac Hrvata u Bačkoj, fra [[Mihovil Radnić]].
 
U KalačiKaloči je kao nadbiskup stolovao [[Adam Patačić]], autor rječnika ''Dictionarium latino−illyricum et germanicum''.
 
[[Pavao Sučić]] (1767.-1834.) je bio župnikom u KalačiKaloči prije nego je postao [[stolnogradska biskupija|stolnogradskim biskupom]].
 
== Izvori ==
16.845

uređivanja