Metafizika: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Xqbot (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
'''Metafizika''' je grana [[filozofija|filozofije]] koja istražuje principe stvarnosti koji transcendiraju one koje su u bilo kojoj određenoj znanosti. [[Kozmologija]] i [[ontologija]] su tradicionalne grane metafizike. Bavi se sa objašnjenjem krajnje prirode [[bitak|bitka]] i [[Svijet (filozofija)|svijeta]].
 
Riječ potječe iz [[grčki jezik|grčke]] riječi ''μετά'' ''(metá)'' (značeći "nad") i ''φυσικά (physiká)'' (značeći "fizikalnim"), gdje "fizikalnim" označava one radove o materiji koje je napisao [[Aristotel]] u antičkom razdoblju. Prefix ''meta''- ("nad") je dodan na poglavlja koja su fizički slijedila nakon poglavlja o "fizici" u posthumno uređenim zbirkama. Aristotel je neke od tema u njima nazivao "prvoprvom filozofijom".
 
Središnja grana metafizike je [[ontologija]], istraživanje o vrstama stvari kojakoje su u svijetu i koje odnose imaju među sobom. Metafizičar isto pokušava razjasniti pojmove putem kojih ljudi razumiju svijet u koje spadaju [[postojanje]], [[predmet (filozofija)|predmetstvo]], [[svojstvo (filozofija)|svojstvo]], [[prostor]], [[vrijeme (fizika)|vrijeme]], [[kauzalnost]] i [[mogućnost]].
 
U novija vremena izraz "metafizika" je korišten od strane nefilozofa da označavaoznači "predmete koji su iznad fizikalnog svijeta". "Metafizička knjižara" jene prodaje knjige o ontologiji nego [[ezoterija|ezoterične]] knjige o [[duh|duhovima]], [[duhovno liječenje|duhovnom liječenju]], [[okultizam|okultizmu]] i ostale takve teme koje ne spadaju u filozofsku potragu u metafizici.
 
Prije razvoje moderne [[znanost|moderne znanosti]] znanstvena pitanja su se rješavala u dijelu metafizike pod nazivom "[[prirodna filozofija]]"; izraz znanost je značio znanje. Ali [[znanstvena revolucija]] je učinila prirodnu filozofiju jednom [[empirija|empirijskom]] i [[eksperiment|eksperimentalnom]] aktivnošću za razliku od ostatka filozofije i krajem osamnaestog stoljeća počela se zvati "znanošću" da se razlikuje od filozofije. Od tada metafizika je postala filozofsko istraživanje ne-empirijskog karaktera prirode postojanja. Stoga početna situacija u kojoj je metafizika integralna sa (aristotelijanskom) fizikom i znanošću je na Zapadu postala suprotnom, stoga znanstvenici općenito smatraju metafiziku antipodom empirijskih znanosti.