Difference between revisions of "Južna Azija"

3,604 bytes removed ,  9 years ago
no edit summary
m (robot Dodaje: su:Asia Kidul)
Južna Azija je naziv za područje koje se nalazi između jugoistočne, jugozapadne i srednje Azije. Često se smatra sinonimom za Indijski potkontinent, a obuhvaća sljedeće suverene države:
[[Datoteka:India_78.40398E_20.74980N.jpg|mini|250px|Kompozitna satelitska slika južne Azije]]
Afganistan
[[Datoteka:South Asia (ed).PNG|mini|250px|[[UN]]-ova subregija Južne Azije]]
Bangladeš
 
Butan
'''Južna Azija''' je naziv za područje koje se nalazi između [[jugoistočna Azija|jugoistočne]], [[jugozapadna Azija|jugozapadne]] i [[srednja Azija|srednje Azije]]. Često se smatra sinonimom za '''Indijski potkontinent''', a obuhvaća sljedeće [[suverenost|suverene]] države:
Indija
* [[Afganistan]]
Maldivi
* [[Bangladeš]]
Nepal
* [[Kraljevina Butan|Butan]]
Pakistan
* [[Indija]]
Šri Lanka
* [[Maldivi]]
Sve navedene zemlje su članice Južnoazijskog udruženja za regionalnu suradnju (SAARC).
* [[Nepal]]
U geografskom smislu Indijski bi potkontinent dodatno uključivao dio spornog teritorija kojeg trenutno kontroliraju Kina i Mianmar. Južna Azija pokriva površinu od oko 4,480,000 km² ili 10 posto azijskog kontinenta, a ondje živi oko 40 posto stanovništva Azije. Iako se ne nalazi na potkontinentu, Afganistan se ponekad djelomično ili u cijelosti smatra južnoazijskom zemljom, jer je dijelio mnoge povijesne tokove zajedno s ostatkom regije.
* [[Pakistan]]
* [[Šri Lanka]]
 
Sve navedene zemlje su članice [[Južnoazijsko udruženje za regionalnu suradnju|Južnoazijskog udruženja za regionalnu suradnju]] (SAARC).
 
U geografskom smislu Indijski bi potkontinent dodatno uključivao dio spornog teritorija kojeg trenutno kontroliraju [[Kina]] i [[Mianmar]]. Južna Azija pokriva površinu od oko 4,480,000 km² ili 10 posto [[Azija|azijskog]] [[kontinent]]a, a ondje živi oko 40 posto stanovništva Azije. Iako se ne nalazi na potkontinentu, [[Afganistan]] se ponekad djelomično ili u cijelosti smatra južnoazijskom zemljom, jer je dijelio mnoge povijesne tokove zajedno s ostatkom regije.
 
Indijski potkontinent može se geopolitički podijeliti na sljedeće regije:
* [[Himalajske države]]/[[Himalaje]]
* [[Poluotočna Indija]]/[[Dekan (visoravan)|visoravan Dekan]]
* [[Države Indijskog oceana]] (također uključuju indijske otoke [[Andamani|Andamane]], [[Nikobari|Nikobare]] i [[Lakshadweep]])
Nomenklatura [uredi]
 
== Nomenklatura ==
 
Termin "južna Azija" je uobičajeni suvremeni termin koji se koristi od [[1947]]. godine, tj. od završetka [[Britanski Radž|Britanskog Raja]] i početka [[Prvi indijsko-pakistanski rat|Prvog indijsko-pakistanskog rata]]. Do tada je ovo područje bilo poznato pod nazivom "Britanska Indija" ili [[Hindustan]], jer je granice današnje Južne Azije uvelike definirala britanska uprava. Ostali nazivi koji su se koristili za označavanje ove regije bili su [[Mogulsko Carstvo]], [[Delhijski Sulatanat]] itd.
 
U povijesnom smislu južna i [[jugoistočna Azija]] zajedno sačinjavaju [[Indije|Istočnu Indiju]], pa se prva definira kao [[Bliža Indija]] ili [[India Citerior]], a druga kao [[Daljnja Indija]] ili [[India Ulterior]]. Ti su termini ipak izašli iz svakodnevne uporabe, a samo Istočne Indije zadržavaju još neku uporabu.
 
U političkom se smislu južna Azija ne primijenjuje samo na zemlje koje se geološki nalaze na [[Indijska ploča|indijskoj ploči]], već može uključivati i zemlje u geografskoj neposrednosti. Ujedinjeni narodi, za razliku od drugih zemalja, u južnu Aziju ubrajaju [[Iran]], [[Afganistan]] i [[Mianmar]] zbog vlastitih geografskih razloga. [[Mianmar]] (bivša Burma) često se grupira u ovu regiju zbog toga što je bila dio [[Britanska Indija|Britanske Indije]] gotovo čitavo stoljeće, a povijesno je i kulturno povezana s Indijom.
 
== Geografija ==
 
[[Datoteka:Earthquake_Information_for_Pakistan.gif|mini|250px|Granica indijske i euroazijske ploče prolazi kroz Pakistan i Kashmir, pa su u regiji česti potresi poput [[potres u Kashmiru 2005|potresa u Kashmiru]] u rujnu 2005.]]
 
Regija je geografski omeđena [[Himalaja]]ma na sjeveru i istoku, a [[Arapsko more|Arapskim morem]] i [[Bengalski zaljev|Bengalskim zaljevom]] na jugu. Planine [[Hindukuš]]a koje prolaze kroz [[Afganistan]] i sjeverni Pakistan obično se smatraju sjeverozapadnim krajem potkontinenta.
 
U [[geologija|geološkom]] smislu većina regije je smještena na [[potkontinent]]u odnosno [[tektonska ploča|tektonskoj ploči]] koja odvaja regiju od ostatka [[Euroazija|Euroazije]]. Indijski je potkontinent bio maleni kontinent prije sudara [[indijska ploča|indijske]] i [[euroazijska ploča|euroazijske ploče]] kojim je nastao himalajski lanac i [[tibetanska visoravan]]. Čak se sada indijska ploča nastavlja kretati prema sjeveru, pa Himalaja raste za nekoliko centimetara više svako desetljeće. Indijska ploča je dom zaprepašćujućoj raznolikosti geografskih obilježja koja su tipična za mnogo veće kontinente. Ondje se na području oko polovice veličine [[SAD|Sjedinjenih Država]] nalaze [[ledenjak|ledenjaci]], [[tropska kišna šuma|kišne šume]], [[dolina|doline]], [[pustinja|pustinje]] i [[travnjak|travnjaci]].
 
Narodi u regiji posjeduju nekoliko razlikovnih obilježja koja ih antropološki razdvajaju od ostatka Azije. Dominantni narodi i kulture su [[indoeuropski|indoeuropska]] i [[dravidski|dravidska]], koje su više povezane s [[Europa|Europom]] nego s većinom ostalih regija Azije, izuzevši [[Iranska visoravan|Iransku visoravan]] i [[Kavkaz]].
 
Južna Azija spada među najgušće naseljene regije [[svijet]]a. Ondje živi oko 1.6 milijardi ljudi — oko četvrtine cjelokupnog svjetskog stanovništva. [[Gustoća stanovništva]] u regiji iznosi 305 stanovnika po kvadratnom kilometru što je sedam puta više od svjetskog prosjeka.
 
Povijest regije potječe od najranijih vremena. Stare civilizacije razvile su se u dolini rijeke [[Ind]]. Regija se nalazila u najvećem procvatu prije 18. stoljeća kada je [[Mogulsko Carstvo]] držalo prevagu na sjeveru. [[Europa|Europski]] [[kolonijalizam]] doveo je do novog osvajanja regije, a najvažniji kolonizatori su bili [[Portugal]] i [[Nizozemska]], a kasnije [[Britanska Indija|Britanija]] i i u manjoj mjeri [[Francusko kolonijalno carstvo|Francuska]]. Većina regije je stekla nezavisnost od Europe u kasnim [[1940-ih|1940-im]].
 
:''Vidi također:'' [[Geografija Indije]] & [[Povijest Južne Azije]]
 
== Klima ==
 
Klima južne Azije naziva se [[monsun]]skom klimom. Ona je prilično suprotna [[mediteran]]skoj klimi. U monsunskoj klimi vrijeme tijekom ljeta ostaje humidno, a tijekom zime suho. Umjesto četiri postoje dva glavna godišnja doba, vlažno i sušno. Monsunska klima u južnoj Aziji pogodna je za kultivaciju [[juta|jute]], [[čaj]]a, [[riža|riže]] i raznog povrća.
 
== Ostale subregije [[Azija|Azije]] ==
* [[Istočna Azija]]
* [[Jugoistočna Azija]]
* [[Srednja Azija]]
* [[Jugozapadna Azija]] ili [[Zapadna Azija]] (jedna definicija [[Srednji istok|Srednjeg istoka]] je istoznačna s jugozapadnom Azijom)
* [[Sjeverna Azija]] ([[Sibir]])
* [[Sjeverna Euroazija]] (prostire se na [[Europa|Europu]])
* [[Srednja Euroazija]] (prostire se na [[Europa|Europu]])
 
== Vanjske poveznice ==
*[http://www.saarc-sec.org/ SAARC Secretariat]
*[http://www.slbc.lk Sri Lanka Broadcasting Corporation]
*[http://www.birding.in Ptičarstvo u južnoj Aziji]
*[http://www.vernoncorea.info Vernon Corea, južnoazijski radijski izvjestitelj]
 
{{Regije svijeta}}
 
Termin "južna Azija" je uobičajeni suvremeni termin koji se koristi od 1947. godine, tj. od završetka Britanskog Raja i početka Prvog indijsko-pakistanskog rata. Do tada je ovo područje bilo poznato pod nazivom "Britanska Indija" ili Hindustan, jer je granice današnje Južne Azije uvelike definirala britanska uprava. Ostali nazivi koji su se koristili za označavanje ove regije bili su Mogulsko Carstvo, Delhijski Sulatanat itd.
[[Kategorija:Azija]]
U povijesnom smislu južna i jugoistočna Azija zajedno sačinjavaju Istočnu Indiju, pa se prva definira kao Bliža Indija ili India Citerior, a druga kao Daljnja Indija ili India Ulterior. Ti su termini ipak izašli iz svakodnevne uporabe, a samo Istočne Indije zadržavaju još neku uporabu.
U političkom se smislu južna Azija ne primijenjuje samo na zemlje koje se geološki nalaze na indijskoj ploči, već može uključivati i zemlje u geografskoj neposrednosti. Ujedinjeni narodi, za razliku od drugih zemalja, u južnu Aziju ubrajaju Iran, Afganistan i Mianmar zbog vlastitih geografskih razloga. Mianmar (bivša Burma) često se grupira u ovu regiju zbog toga što je bila dio Britanske Indije gotovo čitavo stoljeće, a povijesno je i kulturno povezana s Indijom.
Regija je geografski omeđena Himalajama na sjeveru i istoku, a Arapskim morem i Bengalskim zaljevom na jugu. Planine Hindukuša koje prolaze kroz Afganistan i sjeverni Pakistan obično se smatraju sjeverozapadnim krajem potkontinenta.
U geološkom smislu većina regije je smještena na potkontinentu odnosno tektonskoj ploči koja odvaja regiju od ostatka Euroazije. Indijski je potkontinent bio maleni kontinent prije sudara indijske i euroazijske ploče kojim je nastao himalajski lanac i tibetanska visoravan. Čak se sada indijska ploča nastavlja kretati prema sjeveru, pa Himalaja raste za nekoliko centimetara više svako desetljeće. Indijska ploča je dom zaprepašćujućoj raznolikosti geografskih obilježja koja su tipična za mnogo veće kontinente. Ondje se na području oko polovice veličine Sjedinjenih Država nalaze ledenjaci, kišne šume, doline, pustinje i travnjaci.
Narodi u regiji posjeduju nekoliko razlikovnih obilježja koja ih antropološki razdvajaju od ostatka Azije. Dominantni narodi i kulture su indoeuropska i dravidska, koje su više povezane s Europom nego s većinom ostalih regija Azije, izuzevši Iransku visoravan i Kavkaz.
Južna Azija spada među najgušće naseljene regije svijeta. Ondje živi oko 1.6 milijardi ljudi — oko četvrtine cjelokupnog svjetskog stanovništva. Gustoća stanovništva u regiji iznosi 305 stanovnika po kvadratnom kilometru što je sedam puta više od svjetskog prosjeka.
Povijest regije potječe od najranijih vremena. Stare civilizacije razvile su se u dolini rijeke Ind. Regija se nalazila u najvećem procvatu prije 18. stoljeća kada je Mogulsko Carstvo držalo prevagu na sjeveru. Europski kolonijalizam doveo je do novog osvajanja regije, a najvažniji kolonizatori su bili Portugal i Nizozemska, a kasnije Britanija i i u manjoj mjeri Francuska. Većina regije je stekla nezavisnost od Europe u kasnim 1940-im.
Klima [uredi]
 
Klima južne Azije naziva se monsunskom klimom. Ona je prilično suprotna mediteranskoj klimi. U monsunskoj klimi vrijeme tijekom ljeta ostaje humidno, a tijekom zime suho. Umjesto četiri postoje dva glavna godišnja doba, vlažno i sušno. Monsunska klima u južnoj Aziji pogodna je za kultivaciju jut
[[ace:Asia Seulatan]]
[[ar:جنوب آسيا]]
[[be-x-old:Паўднёвая Азія]]
[[bn:দক্ষিণ এশিয়া]]
[[bs:Južna Azija]]
[[ca:Àsia Meridional]]
[[cs:Jižní Asie]]
[[cv:Кăнтăр Ази]]
[[da:Sydasien]]
[[de:Südasien]]
[[dv:ދެކުނު އޭޝިޔާ]]
[[en:South Asia]]
[[es:Asia del Sur]]
[[et:Lõuna-Aasia]]
[[eu:Hegoaldeko Asia]]
[[fa:آسیای جنوبی]]
[[fi:Etelä-Aasia]]
[[fy:Súd-Aazje]]
[[gl:Asia Meridional]]
[[hi:दक्षिण एशिया]]
[[hif:South Asia]]
[[hu:Dél-Ázsia]]
[[hy:Հարավային Ասիա]]
[[id:Asia Selatan]]
[[is:Suður-Asía]]
[[it:Asia meridionale]]
[[ja:南アジア]]
[[ko:남아시아]]
[[kw:Asi Soth]]
[[lt:Pietų Azija]]
[[lv:Dienvidāzija]]
[[mk:Јужна Азија]]
[[mr:दक्षिण आशिया]]
[[ms:Asia Selatan]]
[[nl:Zuid-Azië]]
[[nn:Sør-Asia]]
[[no:Sør-Asia]]
[[pl:Azja Południowa]]
[[pt:Ásia Meridional]]
[[rmy:Sudutni Asiya]]
[[ru:Южная Азия]]
[[sah:Соҕуруу Азия]]
[[simple:South Asia]]
[[sk:Južná Ázia]]
[[sl:Južna Azija]]
[[sq:Azia Jugore]]
[[sr:Јужна Азија]]
[[su:Asia Kidul]]
[[sv:Sydasien]]
[[sw:Asia ya Kusini]]
[[ta:தெற்கு ஆசியா]]
[[th:เอเชียใต้]]
[[tl:Timog Asya]]
[[tr:Güney Asya]]
[[uk:Південна Азія]]
[[ur:جنوبی ایشیاء]]
[[vi:Nam Á]]
[[war:Salatan nga Asya]]
[[yo:South Asia]]
[[zh:南亚]]
[[zh-min-nan:Lâm-a]]
[[zh-yue:南亞]]
Anonymous user