Dvorac Eugena Savojskog: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
Lovački dvorac u baranjskom selu [[Bilje]], što je udaljeno desetak kilometara od [[Osijek]]a, dao je u [[18. stoljeće|18. stoljeću]] sagraditi austrijski vojskovođa princ [[Eugen Savojski]].
Proslavljeni vojskovođa rođen je [[1663]]. u [[Pariz]]u, a 20 godina poslije stupio je u službu cara [[Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva|Leopolda I]]. i kao dragovoljac sudjelovao u obrani [[Beč]]a. Upravo se ta, [[1683]]. godina, smatra početkom Velikog rata protiv [[Osmansko Carstvo|Turaka]]. Kao najznačajnije razdoblje iz vremena ovoga princa koji je proslavio 73 godine života, spominje se njegovo sudjelovanje u bitci kod [[Mohač]]a [[1687]]. godine kada je osmanska vojska pretrpjela snažan poraz. Bio je to zapravo i kraj njihove vladavine na ugarskom tlu. Među brojnim vojnim pohodima i pobjedama
Na prostoru Baranje svoj trag je ostavio i kao vlasnik četiri dvorca među kojima je i onaj u Bilju, koji je heroju naše priče poslužio više u vrijeme ljeta i lova. Savojski se, naime, u njemu kraće zadržavao, a kako nam je otkrio ravnatelj Zavoda za baranjsku povjesnicu prof. Davorin Taslidžić - u biljskom dvorcu bio je sedam puta?! Ovo je i razumljivo s obzirom da su mu na raspolaganju bila još tri slična dvorca izgrađena na prostoru ondašnjeg beljskog distrikta, koji je obuhvaćao tri četvrtine južne [[Baranja|Baranje]], odnosno Ugarske. Također, Taslidžić tvrdi da je Savojskom zemljište na kojem je dao izgraditi dvorce darovao car Leopold za zasluge, odnosno pobjede koje je izvojevao nad Turcima, ali darovnicu dobiva uz naknadu, odnosno plaćanje 80.000 forinti. Što se pak tiče samoga dvorca nedovoljno je povijesno i arhitektonski istražen, no to je inače sudbina dvoraca na prostoru Baranje. Njegov perivoj u literaturi se tek spominje, dok poneki navodi oko vremena nastanka dvorca nisu pouzdani. Tako se nagađa i oko imena autora ove građevine, a jedno od moguće točnih je ono po kojem bi to trebao biti austrijski arhitekt Johann Lucas Hildebrandt, poznat kao graditelj bečkog dvorca Belvedere.
| |||