Ottawa (Kanada): razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 167:
Nakon [[prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], zbog neodržavanja drvenih građevina je veliki dio glavnog grada bio u rasulu. Izvorna glavna zgrada parlamenta uništena je u požaru [[1916]]. godine. Za obnovu i izgradnju prijestolnice zadužen je francuski urbani dizajner [[Jacques Gréber]].<ref name=Planners>{{Cite web |title=Planners Over Time |url=http://www.canadascapital.gc.ca/bins/ncc_web_content_page.asp?cid=16300-20443-29365-23553&lang=1&bhcp=1 |publisher=Komisija nacionalne prijestolnice}}</ref> Jacques Gréber je dao izgraditi zeleni pojas prijestolnice (''Greenbelt'' ili ''Ceinture de verdure'') te mnoge ostale projekte u [[Regija nacionalne prijestolnice|Regiji nacionalne prijestolnice]]. Gornji i donji dom parlamenta preseljeni su za to vrijeme u zgradu današnjeg Kanadskog prirodoslovnog muzeja. Središnja zgrada novog parlamenta (''Centre Block'' ili ''Édifice du centre'') završena je [[1922]]. godine. Toranj mira na zgradi postao je novi simbol grada.
[[File:VEDAyParadeOttawa.jpg|thumb|left|Parada za Dan pobjede u Europi, 1945. godine]]
Dana 5. rujna [[1945]]., nedugo nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], ovdje se odvijao incident za kojeg mnogi smatraju da je označio početak [[Hladni rat|Hladnog rata]]. Sovjetski kriptograf [[Igor Guzenko]] pribjegao je iz sovjetskog veleposlanstva sa stotinjak dokumenata.<ref>[http://history.cbc.ca/history/?MIval=EpisContent.html&lang=E&series_id=1&episode_id=15&chapter_id=1&page_id=1 Soviet Spy Scandal], from CBC's "Canada: A People's History".</ref> Isprva je kanadska policija odbila preuzeti ove dokumente, buduće da je SSSR još uvijek bio saveznik Kanade i Velike Britanije. Kad su naposljetku ipak preuzeli dokumente, nađeni su dokazi o velikoj sovjetskoj špijunskoj mreži u zapadnim zemljama, te o izgradnji sovjetske atomske bombe.
Line 174 ⟶ 175:
[[Image:newottawamap.png|thumb|left|Detaljna karta Ottawe]]
[[Image:Ottawa SPOT 1057.jpg|thumb|Satelitska slika Ottawe i Gatineaua]]
[[Image:Rideau Canal in winter.jpg|thumb|[[Kanal Rideau]] zimi služi kao klizalište.]]
Line 396 ⟶ 398:
Prema popisu iz 2001., 79,34 % građana Ottawe čine [[kršćani]], od čega 54,16% [[rimokatolici]], 21,85% [[protestanti]], te 1,68% [[pravoslavci]]. Ostalih 1,64% pripada nezavisnim kršćanskim crkvama kao što su [[Jehovini svjedoci]] i [[Crkva Isusa Krista svetaca posljednjih dana]]. Najveće nekršćanske religije u Ottawi su [[islam]]: 3,97%, [[judaizam]]: 1,09% i [[budizam]]: 0,95%. Građani bez religije čine 13,29 % stanovništva.
== Obrazovanje ==
[[Image:UOttawa-Tabaret Hall-2008-05-05.jpg|thumb|Sveučilište u Ottawi]]
Dva najveća sveučilišta prema broju studenata su [[Sveučilište u Ottawi]] i [[Sveučilište Carleton]]. Također u gradu postoji nekoliko manjih visokih škola. Algonquin College je visoka škola za primijenjene umjetnosti i tehnologije, a osnovan je [[1967]]. godine . Dominican University College nudi nekoliko fakulteta filozofije i teologije. Ovaj mali fakultet ima oko 160 studenata i osnovan je [[1900]]. godine. Saint Paul University je papinsko sveučilište osnovano [[1848]]. godine. Ovdje se nalaze fakulteti kanonskoga prava, humanističkih znanosti, filozofije i teologije. Na većini fakulteta predaje se na engleskom i francuskom jeziku. La Cité collégiale kojeg pohađa oko 10.000 studenata je frankofoni ogranak Algonquin Collegea koji je osnovan 1990. godine.
Ottawa je prvi grad u Kanadi prema udjelu visokoobrazovanih osoba u gradskom stanovništvu.<ref>[http://www.ottawabusinessjournal.com/290233008271272.php ottawabusinessjournal.com: ''Where must Ottawa's tech sector go from here?]</ref>
Kanadsku knjižnicu i arhiv (''Library and Archives Canada'' ili ''Bibliothèque et Archives Canada'') otvorio je 1967. premijer Lester Pearson u novoj zgradi.
== Kultura ==
=== Arhitektura ===
[[Slika:Ottawa - ON - Library of Parliament.jpg|thumb|Parlamentarna knjižnica]]
Za razliku od [[Toronto|Toronta]] ili [[Montréal]]a, Ottawa nema puno nebodera i visokih zgrada. Najviša zgrada je Place de Ville II (112 m) koja je tek malo viša od povijesnog Tornja mira u zgradama parlamenta. Ulice u središtu grada daju dojam šahovnice.
Najveće arhitektonske zanimljivosti grada nalaze se u upravnoj četvrti, gdje su zgrade izgrađene u stilu nove britanske gotike. Na Brdu Parlamenta nalazi se kopmpleks zgrada kanadskog parlamenta koji se sastoji od tri zgrade, dok sredinom dominira Toranj mira od 92 metra visine. Na sjevernoj strani središnje zgrade nalazi se Parlamentarna knjižnica (''Library of Parliament'' ili ''Bibliothèque du Parlement''). Ispred parlamenta je stoljetni plamen (''Centennial Flame'' ili ''Flamme du centenaire'') koji je upaljen na Novu godinu [[1966]]., za stogodišnjicu Kanadske konfederacije. Stotinjak metara od parlamenta nalazi se [[Visoki sud Kanade]] koji u ovoj zgradi zasjeda od 1939. godine. U ovom dijelu grada nalaze se brojni spomenici kanadskim političarima. Istočno od parlamenta je kip kraljice [[Elizabeta II.|Elizabete II.]] na konju podignut 1977. godine.
Godine [[1846]]. posvećena je rimokatolička bazilika Katedrala Naše Gospe (''Cathédrale Notre-Dame d’Ottawa'') koja se nalazi istočno od kanala Rideau. Ovo je najstarija crkva u gradu i sjedište nadbiskupa. Neogotička crkva građena je između [[1841]]. i [[1865]]., dok je bogata unutrašnjost uređena između 1876. i 1885. godine.
Zapadno od katedrale nalazi se Kanadska nacionalna galerija. Sjeverno od muzeja je most Alexandra koji vodi do Gatineaua, te jedan mali park gdje se nalazi spomenik [[Samuel de Champlain|Samuelu de Champlainu]].
== Sport ==
Line 418 ⟶ 441:
== Reference ==
=== Izvori ===
{{reflist}}
=== Bibliografija ===
* Rob McLennan: ''Ottawa: The Unknown City'', Arsenal Pulp Press 2007, ISBN 978-1551522326.
* Art Montague: ''Ottawa Book of Everything'', MacIntyre Purcell Publishing Inc. 2007, ISBN 978-0973806380.
* James Hale: ''Frommer's Ottawa'', Frommers 2009, ISBN 978-0470156957.
== Vanjske poveznice ==
| |||